Klimatski alarm za Balkan: Spas ćemo tražiti u tropskom Jadranu

Ovo je samo početak, zavapili su iz Svjetske meteorološke organizacije nakon što je i prije isteka maja ove godine, Evropu zahvatio talas nesnosnih vrućina.

Ono što je nekada bilo svojstveno mjesecima julu ili avgustu, zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim nemarom, sve se više pretvara u višemjesečnu agoniju koja sa sobom donosi mnoštvo katastrofalnih promjena. Nisu u pitanju samo ekstremne vrućine, već i druge ekstremne pojave koje ih prate, a tu su drugi, nimalo beznačajniji faktori – ekonomija i zdravlje ljudi, koji će se morati prilagođavati životu u klimatski mnogo težim uslovima nego do sada, piše Al Jazeera.

Dakle, uz ovako crne prognoze Svjetske meteorološke organizacije za evropski kontinent, kako bi bliska budućnost na Balkanu mogla izgledati, Al Jazeera upitala je klimatologe iz regije.

Ako se prognoze stručnjaka obistine, Balkan će postati područje kojim će harati suše, vode će biti sve manje, a da bi se rashladili, moraćemo ljetovati, u najboljem slučaju, ujesen, na tropskom Jadranskom moru, u kojem ćemo sve rjeđe viđati domicilne, a sve češće opasne invazivne vrste morskih životinja.

Povećana smrtnost ljudi

Nije nikakvo pretjerivanje, već naučno utemeljena prognoza eksperata – kako smo posijali, tako ćemo i požnjeti.

„Do sada opažene klimatske promjene značajno utiču na ekosisteme, a samim time i ljudsko zdravlje. Posljednje IPCC-jev (Međuvladin panel za klimatske promjene) izvještaj je pokazao da se toplotni talasi i suša češće javljaju istovremeno na području Evrope, uz uglavnom negativan uticaj za južni dio kontinenta“, navode u odgovoru na upit iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.

„Identifikovana su četiri glavna rizika kao posljedice klimatskih promjena u Evropi: povećana smrtnost uzrokovana visokim temperaturama, ugrožene biljke uzrokovane toplotnim stresom i sušama, deficit vode, poplave i porast nivoa mora. Iako se od godine do godine već i u Hrvatskoj suočavamo s ovim rizicima, uz daljnji porast emisija staklenih gasova može se očekivati da će oni biti češći i jače izraženi“, dodali su.

U Bosni i Hercegovini, prošlu godinu obilježili su intenzivni toplotni talasi. Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, podsjeća da su prošle godine premašeni temperaturni rekordi na više meteoroloških stanica – i to nekoliko dana zaredom.

A i ova godina je počela simbolično: 1. januara 2022. u Mostaru je postavljen apsolutni rekord.

„I prošle godine jun je bio ekstreman. Skoro više od pola mjeseca imali smo temperature iznad rekordnih. Bilo je dosta toplotnih talasa, a to se odnosi na period od najmanje pet dana kada je temperatura za pet stepeni viša od prosječne“, priča Krajinović.

‘Umjerena zona postaje ekstremna’

Dodaje da ono kroz šta sada prolazimo nije blizu ekstremnih temperatura, ali da dugoročne prognoze pokazuju da je pred nama još toplije ljeto od prethodnih.

„Ako uzmemo u obzir da je apsolutni rekord za jun u Bosni i Hercegovini zabilježen u Mostaru 2006. od 41,2 stepeni, nismo blizu ekstremnih temperatura. No, ovog ljeta očekujemo toplije vrijeme sa manje padavina, a ta prognoza ne odstupa mnogo od prognoza u proteklih pet godina. Skoro svake godine, ljeto prema prognozama bude toplije i sušnije u odnosu na prosječne vrijednosti, a niti ovo neće biti izuzetak“, govori Krajinović.

Zemlje našeg regiona smještene su u umjerenom pojasu, koji je nekada po mnogo čemu bio idealan za život. Četiri godišnja doba sa umjerenim temperaturama, umjerene količine padavina dovoljne za biljni i životinjski svijet… Sve je bilo na mjestu. Do sada.

„Šta god se tu promijeni, to je za našu regiju ekstremno. Umjerene klimatske zone sve češće postaju ekstremne. Klimatski scenariji za Bosnu i Hercegovinu ukazuju da će temperature i dalje rasti. Sada, one su 1,2 stepeni više u odnosu na predindustrijski period, ali do kraja 2100. godine, biće i do 4,5 do pet stepeni više. Možete li samo zamisliti koliko će to biti ekstremnije u poređenju s ovim sada“, zapitao je Krajinović.

Vrućina nije jedini problem, jer će je pratiti i čitav niz drugih ekstremnih pojava i vremenskih nepogoda – suše, poplave, udari vjetra, grad, bujice, atmosferski vrtlozi poznati kao pijavice… Osim toga, rizici od požara biće još veći.

„Ove godine imali smo poplave na sjeveru Bosne i Hercegovine, ekstremne nepogode u Busovači i druge događaje koje su posljedica klimatskih promjena“, podsjeća Krajinović.

Rast temperature mora

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske tvrde da će opaženi porast globalne temperature vazduha, kao jedne od najočiglednije potvrde klimatskih promjena, biti najizraženiji ljeti, uz najveće amplitude maksimalnih temperatura.

Postavlja se pitanje kako će najavljene promjene uticati na ljude, ali i biljni i životinjski svijet.

„Sve ovo predstavlja ugrožavanje za turizam, ljudsko zdravlje i neke grane poljoprivrede. Zatopljenje će uticati i na hladne ekstreme, pa tako možemo očekivati rjeđe i slabije izražene hladne talase. Ova promjena može imati pozitivne posljedice ako se posmatra uticaj hladnoće na ljudsko zdravlje, posebno za hronične kardiovaskularne bolesnike. Međutim, u prosjeku blaže zime s manje snijega u budućnosti mogu poremetiti hidrološku ravnotežu neophodnu za vegetacijsku sezonu, ubrzati početak cvjetanja alergenih biljaka i time povećan broj i duže trajanje alergijske sezone“, kažu.

Kada je riječ o Jadranu, Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) je u jednom od svojih izvještaja konstatovao da Mediteran postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ more, sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.

WWF tvrdi da se temperature Sredozemlja povećava za 20 posto brže od globalnog prosjeka, te da bi njegov nivo do 2100. mogao porasti i za više od jednog metra. Kao dio Mediterana, i Jadran će iskusiti isto.

Nove invazivne vrste u Jadranu

Nataša Kalauz, direktorica WWF Adria, kaže da se promjene već dešavaju i da vode ka tome da će ono postati tropsko more sa vrstama koje do sada u njemu nisu postojale.

„Biće sve gore i gore. Ono što sad znamo, a u sferi smo nauke, a ne nagađanja, imamo podizanje temperature Jadrana, što dovodi do njegovog zakiseljavanja i pojave novih vrsta invazivnih vrsta koje nisu bile domicilne u Jadranu, a koje ugrožavaju naše tradicionalne biljne i životinjske vrste. Recimo, meduze.

Imamo i bujanje određenih algi koje prije nismo imali, pojavu invazivnih tropskih riba koje ugrožavaju ribe koje su inače ovdje, kao i izumiranje određenih vrsta jer je more pretoplo i prekisjelo. Već je vidljiva izmjena sastava mora u nekim djelovima Jadrana“, kaže Kalauz.

Rast nivoa mora se, kako kaže, ne može precizno predvidjeti, ali postoje informacije da se godišnje podiže tri do četiri centimetra.

„No, jadranska obala je toliko razuđena, da je teško naći neki univerzalni broj. Sigurno je to ga će oni što su sada u prvom redu do mora, za 10-ak godina imati ozbiljne probleme“, priča Kalauz.

Mediteranski prostor biće ugrožen i požarima, dodala je, dok će posljedice klimatskih promjena sa sobom nositi velike posljedice po zdravlje ljudi, troškove života, turizam, ali i dostupnost pitke vode.

„Za 20 do 30 godina biće veliki pritisak na pitku vodu, jer ćemo se boriti sa ekstremnim sušama. A Jadran će i dalje biti prostor gdje će ljudi željeti biti, ali ne u periodima kao sada“, dodala je.