Kod psihologa dnevno ide oko 30 Podgoričana

Dnevno, dodaje, pomoć psiholaga u Centru za mentalno zdravlje podgoričkog Doma zdravlja zatraži 25 do 30 pacijenata.

“Svima nama je potreban razgovor, bez obzira na stanje. Jedan topli ljudski pristup je svima nama neophodan. Velikom broju ljudi koji dolaze kod mene samo na razgovor u većini slučajeva dovoljno je da se odradi nekoliko sati zavisno od osobe pet, dva ili sedamnaest i da se taj problem prevaziđe”, ističe Đurđić i objašnjava da pored osoba koje od psihologa očekuju pomoć u smislu podrške i razgovora, dolaze i pacijenti koji su direktno upućeni u Centar za mentalno zdravlje zbog dijagnostičkih procjena, odnosno testiranja, procjene ličnosti, patologije i slično.

Đurđić naglašava da se razgovor sa psihologom bazira na povjerenju i fifti fifti odnosu, što znači da u razgovoru 50 naprema 50 učestvuju psiholog i klijent, te da oboje moraju biti aktivni u tome.

“To je veoma bitno u procesu izlječenja da osoba aktivno učestvuje u svome zdravlju”, naglašava on.

Unazad godinama, dodaje, povećava se broj klijenata, jer se kod ljudi povećala svijest o značaju mentalnog zdravlja.

“Kod ljudi se povećala svijest o tome da moraju da brinu o mentalnom zdravlju, ali i generalno o tome šta je razgovor sa psihologom. Obično se to prije vezivalo kao jedan vid patologije i da kod psihologa i psihijatra idu samo ludi. Međutim, mentalno zdravlje nije odsustvo ili prisustvo bolesti već je to rad na sebi, upoznavanje sebe, rad na svojim sposobnostima da smo funkcionalni u radu, da smo otporni na stresove … “, objašnjava Đurđić.

U Centru za mentalno zdravlje dolaze, kako je kazao, rade sa osobama od 15 pa do 99 godina.

“Nema pravila ko više dolazi. Dolaze i tinejdžeri i ljudi zrelih godina, stariji malo rjeđe ali dolaze. Ni po polu nema pravila, ali možda žene malo više, jer su slobodnije za komunikaciju”, rekao je Đurđić i dodao da su problemi zbog kojih građani traže pomoć različite prirode od poremećaja raspoloženja i neurotičnih poremećaja, do razvojnih kriza i stresnih situacija.

I prije desetak godina, kaže, građani su pomoć psihologa tražili zbog istih razloga.

“Postoje velike individualne razlike od osobe do osobe između jačine ličnosti i stresa, tako da će na stres jedna osoba reagovati a druga neće. Ali, ono što moramo raditi jeste prije svega njegovati sebe na način što ćemo posmatrati unutrašnja stanja i imati obaveze i zadovoljstva svakodnevno, tražiti podršku i pomoć od bliskih ljudi, razgovarati o problemu, voditi zdrav način života, biti fizički aktivni, te tražiti pomoć stručnih lica … “, savjetuje Đurđić.

Zbog obaveza i načina komunikacije, jer posljednjih godina dominiraju društvene mreže pa smo se malo povukli, potrebno nam je, dodaje, što više ljudskih kontakata lice u lice.

“Takođe, važni je da svakodnevno ispunjavamo ciljeve koji su nam dostupni i postizanje novih, te ishrana i dobar san koji, nažalost, ljudi danas zanemariju”, zaključio je Đurđić.