Šestomjesečni monitoring četiri onlajn medija u Crnoj Gori pokazao je da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema primjera uvreda, zapaljivog govora i govora mržnje, dok u desno orjentisanom portalu IN4s u naslovima i tekstovima može biti elemenata ovog neprihvatljivog sadržaja.
“U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima, pokazao je monitoring koji je uradio tim Instituta za medije”, saopštio je Institut za medije.
Poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje, navedeno je u analizi Instituta za medije koja je dostupna ovdje.
Fokus analize je ograničen na šest slučajeva zabilježenih tokom prve polovine 2022. u kojima su različiti društveni i politički akteri ili grupacije bili meta uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili rodnoj osnovi.
“Naš istraživački tim je identifikovao važne slučajeve/događaje/incidente koji su se dogodili u periodu od januara do juna 2022, protiv različitih političkih i društvenih aktera ili grupacija, a koji sadrže uvrede na nacionalnoj/vjerskoj/rodnoj osnovi ili za koje sumnjamo da sadrže elemente govora mržnje. U odabiru slučajevima za analizu akcenat je stavljen i na rodni aspekt odnosno rodno zasnovane uvrede i govor mržnje”, navodi Institut
Analiziran je sadržaj objavljen u četiri onlajn medija tri etablirana Vijesti online, CdM i portal Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i na portalu IN4s, koji nije evidentiran u registru medija Ministarstva kulture i medija, a kroz ranija istraživanja prepoznat je kao medij koji širi dezinformacije i propagandu.
“Način izvještavanja ovih medija o šest slučajeva u kojima je prepoznat neki oblik spornog govora se razlikovao – od prenošenje izjave, objavljivanje reakcije i kritičkog osvrta uredništva, do neobjavljivanja izjave i reakcija i odsustva kritičkog osvrta uredništva”, saopšteno je iz Instituta.
Problem sa kojim se suočavaju etablirani mediji je, navode, nedosljedna i puna primjena profesionalnih standarda.
“U izvještavanju o spornom govoru često nedostaje objašnjenje šireg konteksta izrečenog, jasna i nedvosmislena urednička distanca i ograda od spornog govora. Bez objašnjenja konteksta i svih relevantnih činjenica o motivima, razlozima izgovrenog, mediji rizikuju da budu produžena ruka neprihvatljivog govora. Javnost mora biti informisana, a mediji ne smiju prikrivati ono što je društveno relevantno niti marginalizovati određenu pojavu”, navodi Institut.
Analiza spornih slučajeva ukazala je da su u pet od šest slučajeva na meti uvreda bile žene i pripadnici manjinskih naroda.
“Na taj rastući trend uvredljivog i spornog govora prema ovim društvenim grupama, mediji su uglavnom propustili da ukažu u izvještajima i analizama”, ističe se u izvještaju.
U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima.
“Poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje. Mediji bi trebalo da razmotre mogućnost preuzimanja odgovornosti za urednički sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama i internim pravilima propišu procedure za spriječavanje širenja uvredljivog govora i govora mržnje. Takva praksa nije nepoznata u profesionalnim i etabliranim medijima u regionu i u Evropi”, savjetuju iz Instituta.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta ,,Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji sprovode Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), IMCG i UL info, u cilju podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog i govora mržnje i dezinformacija. Projekat je finansiran od strane Evropske unije a kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija
svi da misle isto NEĆE