Mature ispraznile kućne budžete: Nema razloga da se troši više nego što se ima

Mature i polumature obilježile su mjesec za nama. Tokom majskih večeri još jednom smo se uvjerili koliko je mladost lijepa, i u crnogorske gradove, na trenutak, donijela duh Holivuda. Duge haljine, svečana odijela bila su neizostavan dio svake maturske veečri, ali sav taj glamur je uticao na novčanike roditelja koji nijesu štedjeli da uljepšaju najvažniji dan svoje djece.

Ipak, uprkos željama i jednih i drugih da sve ostane u najljepšem sjećanju, najvažnije je biti realan i trošiti u skladu sa mogućnostima.

Prema riječima psihologa Radmile Stupar Đurišić na roditeljima je odgovornost da proslavu usklade sa kućnim budžetom.

“Nema te proslave u životu koja opravdava troškove koje prevazilaze mogućnosti porodice. Nema ni jednog razloga zašto bi se trošilo više od onoga što se ima. Poruka koju roditelji šalju svojoj djeci dajući i pružajući im ono što nemaju i realno ne mogu je pogrešna jer tako i njih uče da je u redu predstavljati se u sjaju koji je izvan realnih i svakodnevnih mogućnosti”, kazala je ona za CdM.

Ističe da, uprkos tome što je maturska veče proslava znanja i mladosti, ne vidi opavdanost u trošenju velikih svota novca za izgled te večeri jer, kako dodaje, izgled i povod slavlja nijesu povezani.

“Naravno da garderoba za tu priliku treba biti svečana. Ono što danas viđamo je česta zamjena pojma svačanosti sa glamurom odraslih dodatno zbunjeno televiziskom pojavom slavnih ličnosti. Mišljenja sam da je kultura odijevanja u našem društvu u ozbiljnoj krizi i iskreno se nadam da će se neko u najskorije vrijeme time pozabaviti. U neznanju je problem, a u obrazovanju je rješenje”, poručuje Stupar Đurišić.

Koliko roditelji troše na mature svoje djece?

Većina roditelja ne štede kada je u pitanju polumatura ili matura djeteta, jer žele da im ostane u najljepšem sjećanju. Minimalan trošak je sto eura, koliko je potrošila i polumaturantkinja sa kojom je CdM razgovarao.

“Potrošila sam nekih sto eura. Haljinu sam platila 30, jer nijesam htjela da mi kupuju haljinu od 80-100 eura koju ću jednom obući. Prvi put sam nosila štikle, one su koštale 25 eura, za šminku i frizuru 35, za slikanje oko 20 i to je to otprlilike”, kazala je CdM jedna od polumaturankinja podgoričke osnovne škole.

Ističe da nije htjela roditelje da izlaže prevelikom trošku, a dodaje da je bilo djevojčica koje su haljinu plaćale i po 150 eura.

“Moja drugarica je šila haljinu, pa je samo ona koštala 120-130 eura. Možete da zamislite koliko je sve koštalo kad se saberu još troškovi za obuću, šminku… Bilo je djevojčica koje su haljine platile i 170 eura”, priča ona.

I zaista haljine, cipele i odjela su se mogla kupiti po različitim cijenama, a sve u zavisnosti od dubine džepa roditelja ali i prohtjeva djece.

Haljine su se mogle kupiti za 30,50,70 pa sve do 200, 300, 500, 1.000 eura koliko su koštale one sa potpisom dizajnera. Isto tako je i sa cipelama ali i sa odjelima za momke, pa se najeftinije moglo kupiti za 50 eura. Djevojke su trošile i za sminkanje i nadogradnju noktiju što je dodatni trošak.

“Nadogradnja noktiju kod mene u salonu je 10 eura, dok je šminkanje bilo 15 eura. Postoje povoljnosti, ako se radi oboje. Cijene variraju od kozmetičarke do kozmetičarke, pa negdje imate samo šminkanje za 50 eura. Ko kako voli i koliko ima novca naravno”, rekla je CdM-u kozmetičarka.

Ona navodi da nema razlike u šminkanju između polumaturantkinje i maturantkinje, i dodaje da nekad mlađe traže više.

“Često su polumaturantkinje zahtjevnije, dok maturantkinje da li zato što se već svakodnevno šminkaju, traže prirodni izgled. Mlađe znaju da dođu sa fotografijom neke zvijezde Instagrama pa traže da izgledaju tako, hoće vještačke trepavice i slično. Roditelji koji dođu sa njima u svemu ih podržavaju”, naglašava ona.

Roditelji nekad znaju i da pretjeraju, a kako kaže psiholog razlozi za to si brojni.

“Pretjeruju oni koji to rade i u drugim situacijama. Razlozi za pretjerivanje mogu biti od potpuno benignih, nepatolških, kao što je naprimjer želja da jednom bar, jednu noć priušte svom djetetu izgled sjajne zvjezdice, pa do patoloških ponašanja, koje se ogleda u kompenzvanju svojih ličnih frustracija uzrokovanim ograničenjima u sopstvenom djetinjstvu time što predstavljaju svoju djecu onakvim kakvi oni žele da budu a ne kakvi realno jesu”, objašnjava za CdM Stupar Đurišić.

Podvlači-svako pretjerivanje u bilo čemu je štetno za mentalno zdravlje čovjeka.

“Nema te sreće kao što nema ni te tuge koja opravdava prenaglašenost socijalnog reagovanja. Umjerenost je mjera mentalnog zdravlja”, naglašava ona.

Ističe da mladost uvijek žuri, a odrasli su ti koji treba da postavljaju kočnice.

“Mladost je mlada pa ne zna i to je ok. Odrasli bi trebali da znaju kako i koliko treba pa da postavljaju kočnice koje će obezbijediti kvalitetnu budućnost uprkos ubrzanosti i površnosti koju takva ubrzanost uglavnom donosi”, dodaje ona.

Koliko društvene mreže i mediji utiču na mlade?

Nekad su američke romantične komedije prenosile duh maturskih večeri i uticale na njihov doživljaj. Nekad su djevojčice željele da imaju balsku haljinu kao sa nekog filma, a danas se sve promijenilo. Društvene mreže su najmlađima na dohvat ruke, pa većini oblikuje svijest o tome kako bi njihova najvažnija noć trebala da izgleda.

Ipak, Stupar Đurišić vjeruje da najveći uticaj treba da ima porodica, ali ipak danas nije tako.

“Ja i dalje imam uvjerenje da najveći uticaj na naše ponašanje ima porodica iz koje dolazimo i porodične vrijednosti koje gajimo. Kako nam je porodica u krizi mogla bih se složiti s nekim mišljenjima koje govore da danas veći uticaj ima jedna slika osobe koja ima veliki broj pratioca na Instagramu nego opservacija i savjet bake”, smatra ona.

Uprkos svemu, svim troškovima, savjetima koji se primaju sa društvenih mreža, medija ili iz porodice, ta čarobna matura, ostaje i traje u svima tokom cijelog života.

Ana Gajević