Građani Crne Gore, svih generacija, spremni su da pomognu onima kojima je pomoć potrebna. Samo u Crvenom krstu Crne Gore aktivno je 2.000 volontera dok se u vanrednim situacijama, kazala je za Vikend novine programska koordinatorka Volonterskog kluba Crvenog krsta Crne Gore Jelena Šofranac, građani koji žele da pomognu javljaju spontano, pa ih je, može se reći i više.
Od toga, kako je naglasila, najviše je mladih, više od 70 odsto, spremnih da u svakom trenutku pomognu onima kojima je pomoć neophodna, dok u odnosu na pol prednjače žene u odnosu na muškarce.
“Građani se najviše interesuju za rad sa osjetljivim grupama poput socijalno ugroženih, starijih osoba, azilanata itd, kao i za akcije prikupljanja pomoći. Pored toga, veliki broj mladih se opredjeljuje za edukacije i promotivne aktivnosti što uključuje prvu pomoć, dobrovoljno davalaštvo krvi i širenje znanja o Crvenom krstu”, rekla je Šofranac i dodala da ih raduje što im se javlja značajan broj novih volontera sa spremnošću da se uključe u aktivnosti Crvenog krsta i tako pomažu nekome, bez prethodne opedijeljenosti za neki konkretan program.
To, kako je istakla, govori da kod njih postoji spremnost da pruže podršku onima kojima je ona potrebna i da doprinesu zajednici.
“Sve njih prvo informišemo u svim našim aktivnostima, prođu početne obuke i nakon toga se uključuju u one programe koji su za njih najadekvatniji, shodno njihovim afinitetima”, pojasnila je ona.
Volonter, objašnjava Šofranac, može biti svako ko želi da pomogne ili pruži podršku onima kojima je ona potrebna i da doprinesu zajednici. S obzirom na to da Crveni krst, kroz principe, promoviše nediskriminaciju po bilo kom osnovu to podrazumijeva da, kako je naglasila, i osobe sa invaliditetom mogu učestvovati u aktivnostima organizacije u skladu sa mogućnostima.
“Članstvo u Crvenom krstu je dobrovoljno i Crveni krst je otvoren za volontere bez razlike u pogledu porijekla, jezika, rase, nacionalnosti, godina, pola, vjerskog ili političkog opredjeljenja. Volonter Crvenog krsta može biti svako lice koje prihvata statut organizacije, principe i misiju Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Tako su svi oni koji žele da se uključe u naše aktivnosti dobrodošli. Mogu se javiti organizaciji Crvenog krsta u svojoj opštini i dobiti sve potrebne podatke”, navela je ona.
Crveni krst Crne Gore, na teritoriji cijele države, ima oko 2.000 aktivnih volontera, dok se pored njih veći broj volontera angažuje u slučaju neke vanredne situacije, kada se, kaže Šofranac, spontano javlja veliki broj građana koji žele da daju doprinos. Crveni krst Crne Gore, ističe, u odnosu na druga nacionalna društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, posebnim čini veliki procenat mladih među volonterima.
“Od ukupnog broja volontera, između 70 i 80 odsto su mladi ljudi, pretežno srednjoškolci i studenti. Među volonterima j e veći procenat žena, ali ako se pojedinačno sagledaju aktivnosti postoje razlike u zastupljenosti polova. N a primjer, u okviru programa Briga o starijima daleko je veći procenat žena nego muškaraca. Sa druge strane, kroz program Djelovanja u nesrećama više su uključeni muškarci, dok je Prva pomoć oblast za koju i žene i muškarci pokazuju jednako interesovanje”, pojasnila je Šofranac.
Cilj im je, dodaje, povećanje broja starijih, ljudi u penziji, koji bi mogli dati doprinos kroz volonterski rad.
“Sa ponosom ističemo da među našim volonterima postoje starije osobe koje su jako aktivne i prenose svoje znanje i iskustvo ne samo mlađim volonterima već i korisnicima. Takođe, Crveni krst se trudi da u volonterski rad uključi i same korisnike (ljude različitih generacija), kako bi pomagali članovima zajednice koji su u sličnoj situaciji kao oni. Tako, na primjer, korisnici Klubova za starije osobe posjećuju njihove vršnjake koji su ograničenog kretanja i pružaju im psiho-socijalnu podršku”, istakla je Šofranac.
Za volontiranje su, dodaje, najviše zainteresovani mladi ljudi koji volonterizam doživljavaju ne samo kao mogućnost da pomognu drugima, već i da steknu znanja i iskustva potrebna za dalje školovanje ili posao.
Često ih, kaže, motivišu i okupljanja, druženja volontera koji su zapravo njihovi vršnjaci i dijele iste vrijednosti i interesovanja.
“Građani su najviše zainteresovani da daju doprinos onda kad postoji neka vanredna situacija, poput poplava, sniježnih padavina itd. ili konkretan apel za pomoć određenim pojedincima ili porodicama”, dodala je Šofranac.
Iako su generalno zadovoljni sa brojem zainteresovanih, u Crvenom krstu smatraju da je, kako je rekla, uvijek dobro imati što veći broj volontera koji čine okosnicu rada te humanitarne organizacije i omogućavaju da uvijek budu tu za svakoga kome je pomoć potrebna.
Zainteresovanost za volonterizam, ističe, zavisi i od upoznavanja potencijalnih volontera sa mogućnostima za volontiranje na čemu Crveni krst u kontinuitetu radi.
“Neprestano radimo i na unaprjeđenju naših programa, na način da njihova realizacija ne podrazumijeva samo pružanje podrške i pomoći nekoj ciljnoj grupi, već i jačanje kapaciteta samih volontera, što je njima kasnije korisno za djelovanje ne samo u Crvenom krstu, nego i šire”, kazala je Šofranac.
Crveni krst Crne Gore, pojašnjava ona, zbog specifičnosti misije i djelovanja, ne praktikuje potpisivanje ugovora sa svim volonterima.
“U slučajevima specifičnog i dužeg angažovanja predviđenog projektnim aktivnostima nastojimo da ispoštujemo ovu zakonsku odredbu. Smatramo da Zakon o volonterskom radu značajno otežava rad organizacija civilnog društva sa volonterima, prije svega mladim ljudima. Svakako da u određenim aktivnostima obezbjeđujemo formalne preduslove za angažovanje volontera, kao što su saglasnosti roditelja, osiguranje i slično, ali se angažman naših volontera zasniva na dobrovoljnoj osnovi, a mi na svaki način vodimo računa o njihovom bezbjednosti, zaštiti i slično”, objasnila je Šofranac i dodala da volonteri potpisuju Etički kodeks Crvenog krsta, kojim se obavezuju na poštovanje principa organizacije i djelovanje u skladu sa njima.
