Brze reforme obrazovanja na papiru neće dati rezultate već je potrebno više vremena da se promijeni koncept nastave, ali i pasivnog učenja, čulo se na okruglom stolu CANU-a o rezultatima PISA testiranja i kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori.
Da crnogorski 15-godišnjaci imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju pokazuju uzastopno međunarodna PISA testiranja.
Ovaj ispit znanja pokazao je da se udaljavamo od svjetskog prosjeka pogotovo kada je riječ o matematici.
“Između dva ciklusa Pisa rezultati su pokazali da naši učenici zaostaju u odnosu na ostale za jednu školsku godinu u odnosu na ciklus iz 2018”, kaže Miloš Trivić iz Ispitnog centra.
Pisa test mjeri čet nivoa znanja, a najvažniji je nivo fukcionalne pismenosti gdje se od učenika traži da razumiju informacije i primijene ih u jednostavnim situacijama. Tu naši učenici najčešće zapnu.
“Učenici stiču predmetno znanje, ali kad se nađu u situaciji da to znanje primjene na neku realnu situaciju oni su u problemu”, kaže Zoran Lalović iz Zavoda za školstvo.
Način na koji naši đaci uče nije u skladu sa zahtjevima Pisa testa ako se uzme u obzir da kod nas učenici u školi slušaju predavanja i kući uglavnom doslovno uče iz knjiga.
“I pored prihvaćenog koncepta aktivnog učenja u praksi dominira pasivno učenje učenika i predavačka nastava. Da prevedemo njihovo znanje je neupotrebljivo osim da ih opet ispričaju nastavniku”, poručio je Lalović.
Ipak brojne preporuke i analize kvaliteta obrazovanja ostaju samo slovo na papiru, ukazuju u Crnogorskoj akademiji nauka.
“Poruka je da počnemo da uvažavamo to što nam govore podaci gdje su nam slabosti i da na osnovu toga ispravljamo sistem”, ističe akademik CANU-a Slobodan Backović.
Možda se ne možemo takmičiti u znanju ali su naši učenici u prednosti kada je riječ o psihičkom blagostanju, otporniji su na stres i pokazuju otvorenost prema različitostima, navodi se u Nacionalnom izvještaju o PISA testiranju.
Daj Boze da vise nesto urade al odmah ne za 5 god.
Osnovni problem animoziteta učenika prema odredjenim predmetima npr matematici je to
sto učenici ne znaju čemu praktičnom sluzi
ispredavano a to im se ne objašnjava jer i mnogi
od profesora ne znaju primjere prakticne primjene !
Učenici nisu animirani a od straha i neinteresovanja
ne pitaju za primjenu , to treba riesiti …. !
Da provode 8 sati u školi… diskutuku, uče..urade domaće, jedu… Kući nema učenja i privatni časovi…Iživljavanje sa gradivom i bubanjem i strogoćom ne…
Osnovno obrazovanje mora i bit,osnovno bez ogromnog nepotrebnog gradiva.Srednja škola mora imati izborne predmete sa najviše pet predmeta koji se predavaju svaki dan.Recimo ako izaberem matematiku,samo to učim drugo me ne interesuje. Zar je to velika filozofija,idem u školu da bih naučio ono što mi treba i da to mogu sa punim samopouzdanjem primjenit kad se zaposlim. Kaže se,od viška… Više »
A kad?Kad moje nagrdite?!
Kako ce imati znanje kad nemamo kadra. Inžinjeri nam predavaju matematiku a pojma sami nemaju. Čast izuzecima.
Da iole imaju ista u glavi reformatori shvatili bi da danas svako dijete moze a i to radi, putem interneta da se edukuje u svim sferama. Shodno tome tdeba mnoge predmete smanjiti na potdeban min tj bar prepoloviti broj casova a povecati strucne predmete. Svaki mozak ima svoj kapacitet koni treba pazljivo popunjavati informacijama
Nekada smo imali reformu poznatu kao Šuvarsa po Stipi.Ta reforma je bila fantastična u odnosu na staro klasično školstvo jer je stvarala generacije visokoškolaca sa perfektnim a usmjerenim unanjem.Onda su loši đaci došli na vlast i obijesni a prirodno neobdareni vratili poznatu bubalačku školu u kojoj znanje nije prioritet.
1. Zabraniti mobilne telefone nastavnicima i đacima u školi. 2. Smanjiti roditeljima uplitanje u rad nastavnicima. 3. Izbaciti kompjutere (osim na informatici). Nastavnici već navikavaju djecu da im pušte nešto na kompjuter i odmaraju cijeli čas. Djeca su svakako su na telefonima kući po cijeli dan. 3. Izbaciti nepotrebne predmete (detaljna privreda Afrike i sl.) i ukinuti 9.razred. (nepotrebno maltretiranje… Više »
Ovo zadnje je daleko bitnije. Milo mi je ako je tako.
Da budu ljudi,a kakvi će đaci bit-manje bitno.