Blago Prirodnjačkog muzeja propada u podrumu

Lidija Polović, prva žena na čelu Prirodnjačkog muzeja kaže da će novim pristupom u radu i nizom aktivnosti koje planiraju afirmisati muzej i vjeruje da će on zauzeti pravo mjesto koje mu pripada u crnogorskom društvu.

Nov pristup, objašnjava Polović za Pobjedu, podrazumijeva bolju međuinstitucionalnu, regionalnu i međunarodnu saradnju, unapređenje promotivnih aktivnosti, članstvo u međunarodnim udruženjima muzeja, kao i veće učešće nevladinog sektora u zajedničkim projektima.

Uporedo sa tim redovnim aktivnostima nastaviće da biju najvažniju bitku da muzej konačno dobije svoj krov nad glavom i na odgovarajući način zbrine prirodno blago koje je godinama brižljivo sakupljano.

“Muzej je smješten u prizemlju zgrade čija površina je 260 kvadratnih metara. Prostorni kapaciteti predstavljaju jednu od najvećih prepreka za uspjeh u radu budući da postojeći ne zadovoljava osnovne potrebe za rad zaposlenih, adekvatan smještaj i čuvanje zbirki, kao i obradu i izlaganje materijala. Depo, ključni prostor za čuvanje muzejskog materijala je u neprihvatljivom stanju, ne zadovoljava nikakve standarde muzeološke i zahtijeva hitnu rekonstrukciju, kao i ostale prostorije u kojima se muzej nalazi. Nakon posljednje revizije zbirki utvrđeno je da je dio muzejskog materijala oštećen zbog neadekvatnih uslova čuvanja. Nerijetko se dešava da zbog dotrajalih električnih instalacija dođe do ispada u napajanju električnom energijom, a prije nekoliko godina je došlo i do požara u kojem je stradao dio arhivske dokumentacije”, podsjeća Polović.

Vlada je kroz budžet muzeja za ovu godinu opredijelila finansijska sredstva za izradu idejnog projekta izgradnje nove zgrade Prirodnjačkog muzeja.

“To je krupan korak ka trajnom rješavanju problema. Na taj način bi se stekli uslovi da se trajno riješi i pitanje koje opterećuje muzej od njegovog osnivanja 1995. godine, a Crna Gora dobije još jedan reprezentativan objekat iz resora kulture koji zavređuje”, objašnjava Polović.

Muzej ne posjeduje ni prostor za stalnu postavku izložbe. Paviljon koji je oko dvije godine funkcionisao u iznajmljenom objektu u podgoričkom naselju Tološi zatvoren je.

“Odmah po imenovanju uradila sam analizu održivosti plaćanja zakupa poslovnog prostora i zaključila da je neuporedivo racionalnije i svrsishodnije sredstva koja su za to izdvajana iskoristiti za poboljšanje uslova za rad i osnovna sredstva muzeja, a da se kroz bolju komunikaciju sa drugim državnim institucijama pokušaju obezbijediti izložbene prostorije u vlasništvu države. Zahvaljujući posvećenosti Ministarstva kulture i kroz dobru komunikaciju sa Ministarstvom finansija, očekujem da se to desi u toku ove godine. Novac koji ćemo na taj način uštedjeti u 2017. godini preusmjerićemo za unapređenje postojećih prostorija muzeja, kao i opreme koji će omogućiti bolje uslove za čuvanje zbirki i bolje uslove za rad zaposlenih”, kaže Polović.

Uprkos brojnim problemima i ograničenjima, sagovornica Pobjede ističe da Prirodnjački muzej samostalno ili u saradnji sa drugim institucijama radi ozbiljne projekte među kojima su „Zaštita pelikana, ključne vrste biodiverziteta Skadarskog jezera“ i Natura 2000, zatim izložbe ,,Priroda na poštanskim markama“, „Posebna je Crna Gora“ …

“Sve to postižemo zahvaljujući zavidnom ekspertskom kadru koji čine 25 zaposlenih, zbirke vode 13 kustosa i kustos pedagog. U stručnom timu muzeja rade šest doktora bioloških nauka, pet magistara i dva magistranta. Pomoć u radu na zbirkama kustosima pružaju dva muzejska tehničara, a u formiranju zbirki važnu ulogu imaju konzervatori i preparator koji zajedno sa kustosima rade na prepariranju i zaštiti muzejskog materijala i dokumentacije. Oni su zaduženi za 15 zbirki, 11 u kojima se čuva biološki materijal i četiri sa geološkim materijalom”, priča Polović.

Ona procjenjuje da je za rad muzeja veoma važna saradnja sa domaćim i inostranim institucijama, te da ima prostora da se unaprijedi jer do sada nije bila plod sistemskog pristupa muzeja, već individualne osposobljenosti i inicijativnosti zaposlenih.

Direktorica Prirodnjačkog muzeja smatra da je budžet koji dobijaju odgovarajući.

“Muzej ima budžet koji je sasvim dovoljan, kroz bolje planiranje rashoda i racionalno trošenje sasvim je moguće otkloniti sve nedostatnosti koje sam navela i moj prevashodni zadatak će biti da se to i realizuje”, kaže Lidija Polović.

Terenski rad je jedan od najvažnijih segmenata u radu muzeja, budući da je neophodno kontinuirano prikupljati materijal za zbirke. Prošle godine realizovano je samo 78 terenskih dana, u prosjeku šest terena po kustosu.

“To je relativno malo, naročito kada uzmemo u obzir da učinkovitost rada na terenu često zavisi i od vremenskih prilika. Opremljenost muzeja je ograničavajući faktor, pa i u tom dijelu, budući da muzej ne raspolaže sa terenskim vozilom, a i postojeća vozila koja posjeduje su dotrajala i nepouzdana, naročito za terenski rad. Pokušaćemo da kroz preraspodjelu sredstava i bolje planiranje budžeta za narednu godinu obezbijedimo mogućnost da i u tom segmentu unaprijedimo muzej kaže Polović.

Jedan preparator zadužen za 15 zbirki

Polović takođe navodi da imaju samo jednog preparatora na 15 zbirki.

“Radi se o specifičnom znanju i ne postoji adekvatna škola u kojoj bi se taj kadar obrazovao. Osim toga neophodno je kontinuirano raditi na edukaciji i usavršavanju tog kadra, što nije bio slučaj do sada, što za posljedicu ima da preparator u muzeju nije u mogućnosti da koristi savremene tehnike prepariranja u svom radu, kao i da ne posjeduje savremene vještine, ni specijializovanu opremu i alate za rad”, dodaje ona.

Mediji eksponiraju samozvane eksperte

Uprkos tome što Prirodnjački muzej ima zavidan ekspertski kadar, kaže Polović, mediji često prostor daju onima koji to nijesu.

“Nerijetko iz medija dobijamo informacije koje u potpunosti ne odgovaraju činjeničnom stanju, iz razloga što ih ne iznose eksperti iz oblasti, ljudi koji se usko profesionalno bave njima i koji su najpozvaniji da na te teme daju komentare. Razlog je često i da izjave daju ljudi koji nemaju dovoljno iskustva u terenskom radu, da bi mogli iznositi određene zaključke. Smatram da je neodgovorno od samih autora, a u slučaju medija i neprofesionalno prenositi izjave lica koja nijesu blisko upućena u tematiku. Prirodnjački muzej raspolaže sa zavidnim ekspertskim kadrom i oni su uvijek na raspolaganju. Mislim da je obaveza medija da pomognu biolozima, kako bismo tu negativnu pojavu iskorijenili i da je naš zajednički zadatak da svakodnevno radimo na edukaciji stanovništava o bogatstvu i očuvanju biodiverziteta naše države i sa ponosom ističemo činjenicu da je Crna Gora, proporcionalno svojoj površini, država sa najbogatijim biodiverzitetom u Evropi”, poručuje Polović.

Ne bojim se za institucije kojima rukovode žene

Polović smatra da su se žene pokazale vrlo uspješne na čelnim funkcijama.

“U posljednje vrijeme primjetno je da su žene prisutne i uspješne na rukovodećim funkcijama. Mislim da su Crnogorke apsolutno sposobne da odgovore izazovima, a u krajnjem u Crnoj Gori su vjekovima žene činile oslonac i temelj porodice, tako da se ne bojim za institucije kojima rukovode žene, funkcionisaće mnogo racionalnije”, uvjerena je ona.

Polović je herpetolog po struci (stručnjak za gmizavce) iza sebe ima 17 godina naučnog rada. Kaže da joj je prvih nekoliko mjeseci od preuzimanja čelne funkcije muzeja bilo veoma naporno.

“Bilo je veoma teško, ali i izazovno jer sam se u svojoj struci u neku ruku ostvarila i dokazala. Morala sam dosta da učim o administrativnim stvarima. Na sreću, nakon 17 godina provedenih u muzeju, upoznata sam sa svim problemima i izazovima koji su bili ispred mene i imala viziju kako se nositi sa njima. U svemu tome mi je veoma bila značajna podrška saradnika iz muzeja. Naročito bih istakla i podršku i aktivno učešće Savjeta muzeja, koji čine dokazani stručnjaci iz oblasti nauke, muzeologije, koji su u potpunosti posvećeni ostvarivanju unapređenja rada muzeja”, kaže Polović.