Na provjeri najviše diploma iz menadžmenta, ekonomije, prava…

Zbog velikog broja zahtjeva za nostrifikaciju diploma Ministarstvo prosvjete je pokrenuo izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Trenutno ovaj resor  porovjerava najviše inostranih diploma iz menadžmenta, ekonomije, prava…, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva prosvjete. Ističu da ne mogu uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemala, ali da ih Ministarstvo može dodatno provjeriti, te da se time šalje jasna poruka da će obeshrabriti oni koji misle da mogu prečicom doći do diplome.

U većini zemalja ocjena kvaliteta diplome je u nadležnosti tržišta rada odnsono samog poslodavca, osim za regulisane profesije.

“U Crnoj Gori je to već riješeno zakonski, i to to tako da priznavanje u svrhu nastavka obrazovanja obavlja ustanova na kojoj se nastavlja obrazovanje, a priznavanje u svrhu zaposlenja Ministarstvo. Priznavanje se naravno zasniva na principima Lisabonske konvencije, a podrazumijeva, između ostalog, provjeru je li ustanova akreditovana odnosno licencirana, te provjeru vjerodostojnosti same diplome. No, naš je stav da se ovim pitanjem moramo dodatno baviti”, kazali su CdM-u iz resora na čijem čelu je Damir Šehović.

<<<Eskpertima protiv falsifikovanih diploma<<<

Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zapošljavanja ne pada, a riječ je u velikom broju diploma sa privatnih ustanovam visokog obrazovanja.

“Interesantan je ipak podatak da je prošle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoškolskih ustanova”, naglašavaju u Ministarstvu.

Naravno, kako napominju, ne žele i ne mogu da imaju a priori pretpostavke o gorem kvalitetu diploma sa svih privatnih ustanova, ali mogu da taj kvalitet dodatno provjere u granicama svojih zakonskih ovlašćenja.

“Dakle, mi ne možemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemala, ali možemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i ušli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, jasno poručuju iz Ministarstva.

Broj podnijetih zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom višem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja je sličan, i on je na primjer 2013. godine bio 2.298 zahtjeva, dok ih je 2017. godine bilo 2.368.

“Svakako, ubjedljivo najveći zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drastično manji na master i doktorske. I svakako, ne riješe se svi zahtjevi pozitivno, već okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znači da na tržište ulazi značajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti. Mi govorimo stoga o značajnom broju diploma. Upravo to nas je i podstaklo, između ostalog, da se dodatno pozabavimo kvalitetom diploma koje stižu iz drugih zemalja, na način što ćemo unaprijediti kriterijume za priznavanje. Pri čemu naravno, proces priznavanja niti može niti smije biti blokiran, ali uz svakako detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje će svoje uporište naći u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, pojašnjavaju u izjavi za CdM iz Ministarstva prosvjete.

Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima ukazuju da je najveći broj obrazovnih isprava iz oblasti menadžmenta, iz oblasti ekonomije, prava, te viših ili visokih tehničkih škola, što, u načelu, ukupno pokriva preko polovine podnijetih zahtjeva za priznavanja.

“Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put lošoj praksi. Dakle, Ministarstvo je prvo ukazalo na problem sa priznavanjem uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje. Nijesmo ga mi izazvali, već, kao što smo rekli i ranije, drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim državama. Novim zakonom ćemo značajno obeshrabriti one koji misle da mogu prečicom doći do diplome, a pritom nećemo prekršiti Lisabonsku konvenciju. To je naš odgovoran odnos prema ovom pitanju”, zaključuju u izjavi za CdM u tom Vladnom resoru.

<<<Obrazovni sistem i tržište rada se moraju zaštititi od nekvalitetnih diploma<<<

Početkom ove godine saopšteno je da je u prethodne dvije godine preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma odbijeno. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falisfikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Takođe je odbijeno i priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen čak isti toliki broj krivičnih prijava. Ukupno je odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

<<<Priznavanje inostranih diploma se mora sistemski i instituiconalno adresirati<<<

A. Obradović