Crnogorski obrazovni sistem obiluje problemima, na koja je godinama ukazivala stručna i laička javnost, ali i pored mnogih reformi malo njih je riješeno. Nedavno prezentovana Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori 2015-2020. potvrdila je da se u rješavanje problema u jednom od najvažnijih sistema treba što prije krenuti.
Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori 2015-2020. UNICEF-a i Ministarstva prosvjete bavila se i kvalitetom, kvantitetom, obrazovanje, usavršavanjem, materijalnim položajem nastavnog kadra.
“Čini se da u sistemu ima dovoljan broj nastavnika. Nažalost, ne postoji pouzdan zbirni skup podataka koji može pružiti cjelovit i detaljan pregled trenutnog nastavnog kadra u sistemu obrazovanja, što je predstavljalo ozbiljan izazov za ovaj dio analize”, navodi se u Analizi.
Posebno je naglašeno da je nepostojanje adekvatnih podataka o ukupnom broju nastavnika krajnje problematično za planiranje budućih potreba.
“Na osnovu dostupnih podataka zaključili smo da postoji potreba za zapošljavanjem mlađeg nastavnog osoblja, kao i za promocijom nastavničke profesije među srednjoškolcima/budućim studentima”, ističe se u Analizi.
Konstatovano je da se u posljednjih pet godina potreba za zapošljavanjem nastavnog osoblja znatno se povećala, a broj nezaposlenih nastavnika se neznatno smanjio.
“Međutim, podaci ukazuju na vrlo izražen sistemski problem takozvane strukturne nezaposlenosti nastavnika. Naime, dok s jedne strane imamo stalni porast novih slobodnih radnih mjesta za nastavnike između 2015. i 2019. (57,33 odsto), s druge strane bilježimo znatno manji pad broja nezaposlenih nastavnika u istom periodu (20,07 odsto)”, kaže se u Analizi.
Ovaj rezultat Analize, precizira se, jasno ukazuje na to da postoji određena vrsta nedosljednosti obrazovnih politika prilikom upisa studenata tj. budućih nastavnika na fakultetima koji obrazuju nastavni kadar i potreba samog obrazovnog sistema.
Uočljivo je da su najzastupljenije starosne grupe nastavnika one od 30 do 39 godina i od 40 do 49 godina, što bi se moglo ocijeniti kao zadovoljavajuće.
“Ipak, s druge strane, procenat nastavnika iznad 60 godina raste, dok procenat u starosnoj grupi od 20 do 30 godina opada i taj procenat ostaje vrlo mali u odnosu na ukupnu populaciju nastavnika (11,55 odsto)”, upozorava se u Analizi.
Anketa koja je sprovedena za potrebe ove Analize ukazuje na veliko nezadovoljstvo nastavnika mnogim aspektima njihove profesije, kao što su društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom trenutne epidemije izazvane kovidom-19.
Zaključeno je da postoje razlozi za dalje istraživanje tri seta problema koji bi mogli ograničavati ishode učenja u Crnoj Gori: vrijeme i uslovi za učenje, vještine nastavnika i nekognitivni faktori.
“Prvi set problema podrazumijeva faktore koji su odlučujući na nivou vremena i uslova za učenje. Crna Gora ima relativno mali broj radnih školskih dana u toku godine, što ograničava stepen izloženosti nastavi i vjerovatno doprinosi nepovoljnim rezultatima”, piše u Analizi.
Zbog neravnoteže u mreži škola u Crnoj Gori, postoje škole s velikim brojem učenika kojima je teško upravljati i u čijim odjeljenjima uči preveliki broj učenika, što jasno ograničava konstruktivnu i ka učenju orijentisanu interaktivnu nastavu.
Samim tim, dodaje se, jako su ograničene mogućnosti za individualizaciju, vannastavne aktivnosti ili dopunsku nastavu za djecu u riziku od slabih postignuća.
“Srednje škole koje su privlačnije učenicima češće karakterišu brojnija odjeljenja, što zauzvrat može omesti puni razvoj dječjih potencijala i rezultirati veoma niskim procentom onih koji su uspješni”, navodi se.
Posebno je naglašeno da srednjoškolsko obrazovanje još uvijek nije obavezno u Crnoj Gori, te stoga obrazovni sistem ne šalje dovoljno snažnu poruku mladim generacijama da bez barem srednjeg obrazovanja pronalaženje pristojnog zaposlenja nije moguće.
Drugi set problema može proisteći iz nedovoljno razvijenih vještina nastavnika da nastavu realizuju u skladu s kurikulumom koji je orijentisan na ishode i kompetencije, što rezultira tradicionalnim pristupom tj. predavanjima i zahtijevanjem da učenici prosto reprodukuju naučeno i da uče kod kuće.
“Podaci o nastavnicima nisu pogodni za planiranje kadrovskih politika zasnovanih na dokazima – dostupne podatke trebalo bi integrisati i ispitati, nakon čega bi trebalo sprovesti polazno istraživanje koje bi dalo odgovore na sva pitanja o politikama”, stoji u Analizi.
Uska grla sastoje se od: relativno malog broja školskih psihologa koji bi bili na raspolaganju da u potrebnoj mjeri savjetuju i usmjeravaju učenike i roditelje; spor odgovor na mobilnost stanovništva koje dominantno karakteriše migracija sa sjevera na jug; visok broj učenika u odnosu na broj nastavnika u određenim opštinama; i nastavni kadar koji, u načelu, sve je stariji i koji će biti zamijenjen u bliskoj i srednjoročnoj budućnosti.
Trenutno nema dovoljno jasnih podataka o strukturi nezaposlenih nastavnika.
“Kvalifikacija nastavnika nije u potpunosti usklađena s dominantnim evropskim, ali i regionalnim zahtjevima za posjedovanjem diplome mastera/magistra. Sistem obrazovanja nastavnika i njihovog stručnog usavršavanja u procesu je razvoja – neki elementi su dobro osmišljeni, ali se oba sistema i dalje suočavaju s ozbiljnim izazovima i potrebno ih je dalje poboljšati”, poručuje se u Analizi.
Iako je ostvaren napredak i postoji sistem sticanja stručnih kvalifikacija potrebnih tržištu rada, u skladu sa Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama, razne studije ističu da postoji neusklađenost u pogledu vještina koje se stiču putem sistema obrazovanja i potreba tržišta rada.
“Ova neusklađenost i manjak novih radnih mjesta prepreka su ekonomskom rastu i konkurentnosti”, kaže se u dokumentu.
Naglašeno je i da direktori škola u Crnoj Gori rijetko izvještavaju o ponašanju nastavnika koje bi moglo da ometa učenje, i to u znatno nižoj stopi u odnosu na prosjek OECD-a, a zatim i u odnosu na većinu drugih zemalja učesnica PISA testiranja, osim što su nastavnici previše strogi prema učenicima.
Upozoreno je i da podaci o nivou stručnog usavršavanja nastavnika, broju, vrsti i trajanju obuka koje su pohađali u određenom roku nisu dostupni u informacionom sistemu Ministarstva.
Dodatno, ukazuje se, zabrinjavaju nalazi intervjua da nastavnici s 20 ili više godina radnog iskustva veoma rijetko učestvuju u programima obuke čiji je cilj profesionalni razvoj, kao i da je u ovoj grupi nastavnika najveći broj onih koji odbijaju promjene u obrazovnom sistemu ili ih samo djelimično prihvataju i sprovode u praksi.
Nezadovolnji statusom profesije
Nastavnici su vrlo nezadovoljni statusom svoje profesije u društvu, pri čemu čak 85,4 odsto njih misli da ih uopšte ne cijene ili ih cijene vrlo malo, dok je čak 92,7 odsto nezadovoljno svojom zaradom.
Vrlo sličan stepen nezadovoljstva nastavnika nalazimo i kada je riječ o materijalnim uslovima u školama (73,8 odsto nije uopšte zadovoljno ili je vrlo malo zadovoljno), dok 63,2 odsto ispitanika nije zadovoljno pedagoškim uslovima rada u učionici, didaktičkim materijalom, opremom, internet konekcijom itd.).
Nastavnici uz to vjeruju da je trenutna epidemija koju je izazvao kovid-19 u velikoj mjeri poremetila izvođenje nastave (91 odsto), te da se obim nastavnog rada znatno povećao (81,8 odsto).
Pozitivni odgovori prevladavaju samo kada je u pitanju zadovoljstvo nastavnika profesijom vezanom za njihov predmet (81,7 odsto) i zadovoljstvo nastavničkom profesijom uopšte (83,6 odsto).
“Kao posljedica toga, ogromna većina ispitanika odlučila bi da ponovo postane nastavnik, ukoliko bi imali priliku da ponovo biraju”, ističe se u Analizi.
Kad bi imali priliku da ponovo biraju, čak 80 odsto nastavnika odabralo bi istu profesiju.
“Ostaje otvoreno pitanje koji su razlozi takvog izbora. Moguće je da se ti razlozi dijelom odnose na pogodnosti koje nastavnička profesija nudi u odnosu na neke druge poslove (poput smanjenog obima aktivnosti tokom perioda kada škole ne rade, većeg stepena fleksibilnosti u pogledu organizacije radnih sati itd.), ili isto tako i na činjenicu da su nastavnici koji su odgovorili na upitnik bili vođeni entuzijazmom za rad u školi i zadovoljstvom prenošenja znanja i vještina mlađim generacijama”, navodi se između ostalog u Analizi.
A.Obradović
Sve se pozivate na sredjene zemlje,zasto ne reformisete skolstvo kao njihovo, kod njih se uci u skoli a ne kuci sa roditeljima i po privatnim casovima!!! Nije ovo komunizam,stop izivljavanju na djeci i roditeljima.
podatke tražite od vodovoda, oni ganjaju narod računima
Ako elektricar moze biti ministar zasto nebi mogao biti elektricar predavac. Mislim da je sistem u svemu taman kao i sve ostalo kako funkcionise jedno veliko vrzino kolo. Zasto nam ovi putnici po evropi ne donese nesto novo
Ti ljudi primaju neke plate, imaju odredjena zaduzenja, vode se na spisku svake škole i Ministarstva prosvjete. Je li moguće da je tako tesko prebrojati prosvjetne radnike?
Što znači da su nastavnici strogi prema učenicima?Traže da ne vaspitavaju učenike već da odobravaju nedisciplinu,nevaspitanje,nasilje prema drugim učenicima?Ništa idiotski je nisam čuo.Ako đecu ne vaspitaš dobićeš idiota.Kinezi ,recimo,dobijaju ekstra rezultate na Pisa testiranjima zahvaljujući preteranoj strogoći.
Previše strogi znači da koriste neku vrstu sile, fizičke ili psihičke. Ja moju nikada ni u kojem slučaju fizički nisam dirao niti su ona ikoga fizički dirala. Mirna su a i izvrsni đaci. U današnje vrijeme postoji doboljno znanja oko dječje psihologije da ni nastacnici niti roditelji ne moraju primjeniti silu osim u izuztnim slučajevima. Sa moje strane su oni… Više »
“Nema veze” pa nisu svi isti. Kako nismo jednako lijepi, nismo ni jednako pametni, a nismo ni jednako ludi. Neki se drogiraju, a drugi ne. Kad ćemo više zaštititi normalne ljude od ovih nenormalnih kojima i te kako treba i vaspitanje i kontrola i kazne i nagrađivanja. Ostavite se toga moja su djeca mirna jer ih nikada nisam udario. Napraviti… Više »
Analiza ne ukazuje na mogućnost da se ogroman broj nastavnika izjasnio da bi se opet odlučio za istu profesiju znog ljubavi prema čovjeku, djetetu , zbog humane strane profesije što je prava istina već se broje slobodni dani i td. Strašno.
U kojoj su to zemlji nastavnici magistri.Ranije se završavao fakultet za 4 godine ,a sada 3 godine plus jedna master i to dođe na isto.
Tuga u školstvu. Ali jedan statistički podatak je frapantan. 60% nastavnog kadra u CG je iz Srbije.
Mislis iz NP, Tutina, Pristine- Leposavica, itd. Pretezno engleski i fizičko. Uzimaju posao nasim kadrovima, to niko ne pominje. A sad evo i Mediteran, blago nama.
Ljudi u Zavodu za skolstvo sjede 30 god uvode reforme i kritikuju prethodne reforme, koje du bas oni uveli.
Ne mogu reformisati školstvo mašinski ing, pravnici, elektro ing. Zna se koje struke se time bave.
Glupe su priče o tri mjeseca ljeti i mjesec zimi, kao i o 4 sata rada,to pricaju nepismeni
Korupcija najveca u prosvjeti. Trba ocjenjivati i profesore. Koeficijent za platu da bude prosjecna ocjena djaka
Tako je kao sto je svuda u svijetu.Pa bi se vise potrudili a ne izivljavali.
S tim što bi se isključilo pet najboljih i pet najslabijih ocjena učenika. Tada bi se dobila realnija slika.
Njima treba plata da se veze za rezultate PISA testiranja.
Meni je uvijek bilo nefer da svi prof. imaju jednake plate. Profesor maternjeg ili jezika koji non stop priča i koji za pismeni mora ući u svaki rad, ima istu platu kao prof. likovnog ili fizičkog, istorije… Što se tiče teksta, ovdje se ne radi samo o strogosti već o izivljavanju. Imate stroge dobre profesore koji znaju djecu da nauče.… Više »
Bravo.I da dodam grafivo pretesko i neprimjereno uzrastu.Preobimno i brzo se zaboravi.
Nego sta nego bi opet izabrali tu profesiju! Pa to sve govori. Ranije je za nastavnika bila dovoljna visa skola i vjerujte to je bio najbolji kadar. Danas kao treba master/magistar da bi u skoli predavao. I nije cudo sto se pomamljuju da traze 50%vece plate. Ne postoji placeniji rad od prosvjetnog rada Radni dan 4 sata, raspusti zimski, ljetni,… Više »
Ne rade ljeto 3 mjeseca, zimi 1 mjesec, provode u skoku po 3 sata u medjuvremenu po kafićima i take se na platu, imaju previse koliko zasluzuju, a tek stručnost……………..
Savjet:Slušajte stariji i iskusniji kadar i prema njihovim sugestijama postupajte.Ovi mlađi,što prate zadrugu i misle da sve znaju ,nemaju pojma.Ako se budete bazirali na njihovo mišljenje,onda definitivno gubimo sistem obrazovanja.
nastavnicima se moraju povecati plate, a onda uvesti red.
Iz skola izbaciti bezobrazne ucenike i nesposobne nastavnike.
Svi znamo da postoje nastavnici koji unistavaju citave generacije a niko nista ne radi po tom pitanju.
Pojedini ludi nastavnici su zasticeni kao bijeli medvedi. Tako samo stvaraju losu sliku o vecini koja je korektna.
Roditelji da se organizuju i otvaraju privatne skole
Mozda dobijemo i pomoc 900.000 od drzave …ne trebaju ucionice ni profesori ni program samo da pare legnu
Koju privatnu srednju tačno mislite.Elektrotehnicku,mašinsku ,medicinsku,matematičku gimnaziju. Niste bili dovoljno jasni i koje su komparativne prednosti što se jedna zove državna a druga privatna.
Litijaši!
Tačno, vecina ih je litijasa po skolama, trebalo bi im zabraniti bavljenje politikom i crkvom, skoku koriste za indoktrinacija djece, 70 posto ih je sa sjevera!
Hahahahahahahaha.Tešjko je procijeniti,ali je većina zaposlena od strane DPS SDP SD vlasti,što znači da su ljudi više zapošljavali prijatelje ,nego po partijskoj liniji
Užas ko sve radi u prosvjeti
A dje ti radiš životati
Vjerovatno savetnik nekome…
Ili u modeling..