Njegoš kao sablja ili barjak

Komentarišući novi talas izvlačenja Njegoša iz konteksta vremena, ambijenta i prostora, profesorica književnosti Božena Jelušić ukazuje da se Njegoš se poteže kad god građane treba vratiti na prostor međunacionalne mržnje i osporavanja, kaže profesorica Božena Jelušić, prenosi Radio Slobodna Evropa.

https://www.cdm.me/politika/husovic-izvinjavam-se-gradanima-crne-gore/

Ekstremne formulacije u odnosu na Njegoša pokazuju da ovoj zemlji nije potreban Njegoš kao pjesnik već Njegoš kao sablja ili barjak, kaže ona.

“Postavlja se pitanje otkud sad toliko agresije i straha zbog Njegoša u bošnjačkoj sredini. Da li su agresivni glasovi dobili podršku i zbog toga su potegli za ekstremnim formulacijama? Naravno, jedan nacionalizam je uvijek odgovor na drugi i taj začarani krug u Crnoj Gori ne prestaje. Kad jednom krene strah i agresija se međusobno pojačavaju”, komentariše Jelušić.

Uostalom, podsjeća, i prije istupa nekih Bošnjaka bilo je sličnih istupa i iz drugih nacionalnih zajednica.

“I to se ’bajato jelo’ uporno podgrijava, kako mnogi već ukazuju, upravo kad se odvija neka tranziciona prodaja, neka sumnjiva privatizacija, neka promjena vrijednosti zajedničke imovine od koje će kasnije profitirati pojedinac”, napominje Jelušić.

Profesorka Jelušić smatra da je potrebno da se institucije pod hitno oglase i prekinu začarani krug mržnje, agresije, straha i napadanja i da pokažu da je Crna Gora ono što se deklarativno tvrdi – građanska država.

“Najviše sam iznenađena i zabrinuta zbog ćutanja institucija, pa i one institucije koja je predložila proglašenje Njegoševog rođendana za Dan kulture. Kad ova dva detalja, ovo ćutanje i ovu agresiju, povežete izvjesnije je da je Njegoš nanovo isukan kao sablja i kao barjak – da bi se ovaj narod što duže zadržao van postulata građanske države i građanskog društva”, kaže Jelušić.

https://www.cdm.me/politika/muhovic-husovic-se-nije-izvinio-zbog-mojih-izjava-one-su-zvanicna-politika-stranke/

Krunski dokaz za to je, kako navodi, “činjenica da o Njegošu kod nas uglavnom ne raspravljaju stručnjaci na stručnom nivou, već ljudi kojima je kniževnost opasna rabota i o kojoj se informišu u kafanama i na opskurnim političkim skupovima”.

“U srećnim zemljama Šekspir, Gete i Puškin su samo veliki pisci, iako u njihovim djelima ima kontroverzi koje bi neko mogao da prepozna ukoliko ih doslovno tumači“, zaključuje profesorica Jelušić.