Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore trenutno razvija novi studijski programa iz oblasti nastave matematike i informatike za koji smatraju da ima potencijal da, nakon vremena potrebnog za završavanje studija, omogući da većina osnovnih škola dobije kvalitetan kadar koji je sposoban da se nosi sa učionicom, i da učenicima na prikladan način približi i objasni gradivo – od osnova matematike do kompleksnijih koncepata sa svjetskih takmičenja. To je kazao Pobjedi dekan PMF-a prof. dr Miljan Bigović, komentarišući problem deficitarnog kadra u školama i načinu na koji se može doći do rješenja.
“Procedura pokretanja ovog studijskog programa traje, ali se nadamo pozitivnom ishodu”, rekao je on.
Bigović je ispričao da su u komunikaciji sa nadležnima oko rješavanja izazova nedostajućeg kadra u obrazovnom sistemu. On je istakao da je upravo studijski program Hemija, koji startuje od septembra, posljedica dugogodišnjeg rada i truda, te kaže da su zajedno sa resornim ministarstvom uspjeli da taj izvanredni projekat izvedu do kraja.
Bigović je naveo i da su zadovoljni odzivom brucoša za upis Prirodno-matematičkog fakulteta ove godine. Prvi upisni rok je završen, drugi još traje, a već su, navodi on, zabilježili da su na većini studijskih programa upisali više studenata nego prošle godine.
“Naravno, tu prednjače studijski program Računarstvo i informacione tehnologije i novootvoreni studijski program Hemija, koji su popunjeni u prvom upisnom roku. Veoma smo zadovoljni odzivom, i smatramo da je ovo potvrda da je ovaj studijski program već odavno potreban i da će osvježiti stanje u prirodnim naukama u Crnoj Gori, kako u nauci tako i u nastavi. Što se ostalih studijskih programa tiče, imamo još slobodnih mjesta, tako da za zainteresovane kandidate ima mjesta i u trećem upisnom roku”, kazao je on.
Bigović je rekao da je problem nedostatka kvalitetnog kadra nešto što je veoma izraženo kako kod nas, tako i u svijetu.
“Posao nastavnika, iako često potcijenjen, je veoma zahtjevan, i često naši najbolji studenti radije biraju poslove u industriji koji su bolje plaćeni i daju im više slobode. Potreban je jak zaokret, promjena uslova rada i omogućavanje sredstava za dostojanstven i profesionalan rad”, istakao je dekan.
On je dodao da što se matematike i prirodnih nauka tiče, primjećuju da su primjene (računarstvo, finansije, industrija) popularnije od fundamentalnih istraživanja. To je prirodno, ocjenjuje Bigović, jer je trenutno u čitavom svijetu fokus na primjenama, i ima mnogo više pozicija u tim oblastima.
“Sa druge strane, primijenjene nauke se ne mogu razvijati bez razvoja fundamentalih nauka, i moramo njegovati taj aspekt naših studija”, kazao je Bigović.




Neko ko zavrsi informatiku ili matematiku na dobrom fakultetu je trazen na trzistu rada. Mora mnogo da voli ovaj posao da bi se bavio raspustenom djecom i jos raspustenijim roditeljima, i jos za manju platu.
U pravu ste.Isti je slučaj i sa svim drugim oblastima.Niko nije birao rad u prosvjeti zato što je htio da se obogati,nego zato što voli da radi sa djecom I u učionici.Sramota je da svi “pljuju” prosvjetne radnike i svi znaju sve.Voljela bih da neki od ovih koji najviše galame kako su pr.radnici pretplačeni samo jedan čas(ne dan nego čas)… Više »
Nastavnici osnovnih i srednjih škola su džak za udaranje od strane učenika, roditelja, direktora, raznih inspekcija, nevladinih organizacija, javnog mnjenja raznih resora u MPNI. Dakle ne pitaju se ni za šta. Imaju najmanju platu u javnom sektoru, koju im zadnja, vlada evo i po drugi put umanjuje,a pri tom nameće nove strategije, koje očekuju da implementiraju nastavnici, takođe ne postavši… Više »
Naṣ̌ su im male plate 🙂 Za tu platu rade pola radnog vremena. Toliko im je fond casova. Pri tom grdne pare se uzimaju dajući ucenicima privatne casove a drzavi ni cent poreza ne plate. Tako , uz duzno postovanje postoji i druga strana price. A prosvjetni radnici bi radi integriteta i etike morali prvo ṣ̌tititi sistem , da bi… Više »
Nedostatci kadrova se u svakoj struci obezbijedjuju adekvatnim tj tržišnim nadoknadama to je resenje koje u svim granama funkcijonise …. !
Tražio posao kad sam završio PMF, smjer B, da.postanem profesor za šta sam učio, tražili mi DPS knjižicu da počnem.da radim u školi, odbio. Bilo 2012-e godine, objavite ako smijete. I glavno – hvala im, morao da se snalazim privatno, bilo
teško u početku ali sve dođe na mjesto.
To si sanjao sinoć ?
Zao mi je sto imate takvo iskustvo. Ko god zavrsi PMF lako dolazi do posla. Ja sam završila A smjer i mogu da biram u kojoj cu skoli da radim jer u svakoj skoli fali barem jedan profesor matematike. Da ne pričam koliko inženjera, programera i studenata predaje matematiku zbog deficita matematicara. I moram da naglasim da mi nikad nisu… Više »
Povećajte plate profesorima pa će se upisivati na te fakultete
Uvedite predmete kao nekad: domaćinstvo, tehničko vaspitanje (ali ne da uče u osnovnoj školi o dvotaktnim i četvorotaktnim motorima itd.glupostima!) nego radionice pa nek djece razvijaju kreativnost i motoriku, zatim odbrana i zaštita ( djeca ne znaju šta da rade kad se desi požar, zemljotresi..), prva pomoć (niko ne zna da animira čovjeka!!! Alooo!! Da ne pričamo o saniranju obične… Više »
Potpuno ste u pravu.Mi smo nekad imali i domaćinstvo i tehničko i prvu pomoć i zaštitu.Znanja stečena tad i danas su negdje u glavi.Ponekad me mogu da vjerujem čega se sve sjecam iz osnovne škole.To je zato što smo učili da znamo a ne za ocjenu.
Neće oni u škole sa tom školom, male plate i cima ih ko stigne, od roditelja,djece, direktora i Ministarstva!
to je trebalo davno uraditi..menadzere skola i dalje ustolicavaju ‘strucnjaci’ iz opstinskih odbora politickih partija. uzas
mi smo jos uvijek zemlja 3. svijeta