Oblaci prašine sa kamenoloma u blizini Biogradske gore

Da biste došli do ekološki čistih pašnjaka i nadaleko čuvenih borovnjaka Sinjajevine morate proći kroz selo Štitaricu, ali morate imati i dosta sreće da vas na ulazu u selo ne pogodi neki oblutak iz kamenoloma, koji u slobodnom padu sa stotinak metara završava oko puta i u rijeci Štitaričkoj. Kako kažu čitaoci CdM-a, istoj onoj rijeci na kojoj se zabranila izgradnju mini elektrane pod izgovorom da se time štiti ekologija ovog podneblja.

“Baš onih pašnjaka sa kojih ekolozi, građani i stočari prošle godine protjeraše Vojsku Crne Gore da ne održava vojne vježbe, kako ne bi zagađivali prirodnu sredinu. Zabranismo svojoj Vojsci i domaćim investitorima, a dozvolismo ovo što se može vidjeti iz priloženih slika, a na čemu se možemo zahvaliti austrijskom Štrabagu”, kaže čitalac CdM-a.

Navedeni kamenolom i asfaltna baza, kako kažu, nalaze na puškomet od jedne od posljednjih prašuma u Evropi, Biogradske gore.

Čitaoci CdM-a pitaju direktore “Štrabaga” jesu li ovakvi prilazi na Alpskim izletištima po Austriji ili se koriste savremeni filteri, otprašivači, vodene zavjese i još mnoge vrste savremene tehnologije kojom bi se zaštitila priroda.

“Osvrnuli bismo se na značaj ovog predijela, koji je nadaleko poznat po berbi šumskog voća, pečurki i ljekovitog bilja. Takođe, mnogi mještani su zasadili maline i jagode, a da ne pričamo o čuvenom sinjajevinskom i štitaričkom lisnatom siru, skorupu i krompiru, za koji se često hvalimo kako nikad ničim nije prskan”, navode čitaoci portala CdM.

Većina domaćinstava ispred svoje kuće, kako kažu, ima na desetine košnica iz kojih vrijedne pčele odmah iza jutarnje rose grabe da pokupe polen, kao da znaju da će se kasnije upaliti “Štrabagove” mašine, te s oblakom dima i prašine prekriti tek rascvjetale latice.

Pojašnjavaju da strujanjem vazduha se prašina svakodnevno u ovim sušnim mjesecima raznosi kilometrima daleko, pa se pitaju hoće li se i dalje poljoprivrednici moći pohvaliti čistim i neprskanim proizvodima, a pčelari pričati o čistom livadskom medu.

“Hoće li i poslije ovih slika prodavci šumskih jagoda, kupina i malina, na improvizovanim tezgama pored puta, govoriti: “Probajte, ne morate ih prati čiste su iz šume”. Mi se ipak nadamo, da će dići svoj glas, baš kao onda za Vojni poligon Sinjajevini i mini hidroelektrane, te zaštititi prelijepu prirodu, bistre vode Tare, Biogradskog Jezera i Štitaričke rijeke od Austrijske firme koja se na najneodgovorniji način ophodi prema crnogorskoj prirodi i mještanima Štitarice”, jasni cu čitaoci CdM-a.

Oni apeluju na nadležne institucije da na adekvatan način reaguju i zaštite prirodu ovog predijela.

Uz svo razumijevanje potrebe za asfaltiranjem i razvojem putne infrastrukture, neophodno je naći balans između očuvanja prirodne sredine i potrebe za razvojem.

“Takođe, neophodno je da bez dvostrukih aršina i političkog uticaja na devastaciju prirodne sredine reagujemo uvijek na istovjetan način. Očekujemo reagovanje Ministarstva kapitalnih investicija i nadležne inspekcije da se na ovu temu oglase i pomognu mještanima sela Štitarica da prevaziđu navedeni problem”, zaključuje se u saopštenju.