Paklene vrućine u Crnoj Gori: Meteorolozi najavljuju preko 44 stepena

Ovo ljeto pobija sve dosadašnje rekorde u visokim temperaturama u Evropi, a toplotni talas i paklene vrućine sada će zahvatiti i našu državu. Prema najavama meteorologa temperatura u pojedinim gradovima će biti viša od 44 stepena Celzijusa.

Najtoplije će, prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, biti u Danilovgradu gdje je za petak prognozirana maksimalna temperatura 44.4 stepena. U subotu, nedjelju i ponedjeljak taj grad, takođe očekuju “paklene” vrućine kada je najavljena temperatura do 43.8 stepeni.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju objavio je da će u Podgorici sjutra maksimalna temperatura biti 40.2 stepena, dok će od petka temperatura ići preko 42 stepena.

Naime, za petak i subotu prognoze su da će u Glavnom gradu maksimalna temperatura dostići 42.9 stepeni, a u nedjelju i ponedjeljak 42.5 odnosno 42.2 stepena Celzijusa.

U drugim crnogorskim gradovima biće nešto “prijatnije” i temperatura će uglavnom biti ispod 40 stepeni.

Institut za javno zdravlje ranije je objavio preporuke kako se zaštiti od velikih vrućina.

Održite svježinu u svom domu

• Održavajte stan rashlađenim.
• Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.
• Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.
• Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.

Izbjegavajte vrućine

• Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu.
• Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h.
• Ako nije moguće obezbjediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2-3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.).
• Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 04:00 i 07:00 časova.
• Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.

Unosite dovoljno tečnosti i rashlađujte se

• Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ.
• Potrudite se da uz sebe uvijek imate vodu za piće.
• Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein.
• Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom.
• Mogu se koristiti i hladne obloge, peškiri, sunđeri, rashlađivanje nogu u hladnoj vodi itd.

Jedite češće manje obilne, lagane obroke

• Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća.
• Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše

Prikladno se oblačite

• Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože).
• Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.
• Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare.
• Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra.
• Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože.

Pomozite drugima

• Kontaktirajte članove porodice, prijatelje i komšije koji provode većinu svog vremena sami (naročito starije ili bolesne osobe).
• Osjetljivim ljudima je potrebna pomoć i treba ih obići bar jednom dnevno u vrijeme velikih vrućina.
• Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.

Ako imate zdravstvene probleme

• Čuvajte lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).
• Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili neko drugi osjeća loše

• Potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashladjeno mjesto, što je prije moguće;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost;
• Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer se oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina;
• Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu pa ih treba nadoknaditi;
• Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju potražite pomoć ljekara.
• Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.
• Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.
• Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva).

A.Š.