Pećina Megara je skriveni biser Podgorice

Pećina Megara, skriveni biser turizma Glavnog grada Crne Gore i dalje stoji neotkriven i nepoznat stanovništvu kako Podgorice tako i turistima, piše sajt Travel Montenegro.

Skrivena iza žbunja i drača na Veljem brdu u Tološima nalazi ova zanimljiva prirodna ljepotica nepoznata dobrom dijelu domicijanog stanovništva a još manje poznata turistima.

Prvi put pažnju na sebe skrenula je daleke 1962. godine kada je posjetila grupa istraživača, na čelu sa Jovom Petrovićem. Iz izvještaja o obavljenim istraživanjima vidi se da su još na samom početku naišli na velike teškoće. Iako je napolju temperatura vazduha bila oko 0 stepeni (vrijeme istraživanja je januar 1962.), na nekoliko mjesta u unutrašnjosti objekta zabilježena je temperatura od čak 17 stepeni.

Najveća temperaturna razlika na jednom mjestu pokazala sa na 20 metara od ulaza, gdje je vršeno mjerenje temperature vazduha na dvije visine i to na: 0,30 metara od poda gdje je temperatura iznosila 5,7 stepeni i na dva metra visine od poda gdje je temperatura bila 12,6 stepeni. Na nekoliko mjesta u objektu vlažnost vazduha je dostizala i 100 odsto. Uslijed ovakvih klimatskih prilika kretanje prvih istraživača bilo je veoma otežano, čemu je doprinijela i raskvašena glinena podloga prekrivena naslagama gujane (izmet od slijepih miševa).

Zaprepašćenje i strah kod pomenute istraživačke grupe izazvala je i blokada rada vrlo kvalitetne foto tehnike kojom je baratao iskusan stručnjak iz te oblasti. Ta ista foto tehnika pošto je iznesena iz pećine ponovo je normalno radila. Miro Iličković, član ove istraživačke grupe, kao vrstan poznavalac pećinske faune, u njenom kanalu je pronašao neke karakteristične vrste paukova (sa izuzetno dugim nogama) koje do tada nijesu bile poznate. U svojoj knjizi “Tragom pećinskog čovjeka” Jova Petrović je Megaru nazvao pećinom magije i strave.

Sljedeća istraživačka grupa ovaj objekat obišla je 1970. godine kada je istraživačima pošlo za rukom da sa manje teškoća snime pećinski kanal i u njemu naprave nekoliko kvalitetnih fotografija. Još uvijek je neobjašnjen uzrok tako visoke temperature i visokog procenta vlažnosti vazduha u objektu.

Dvije decenije kasnije sugestiolog iz Andrijevice Vidak Jukić, Megaru je pokušati pretvoriti u Centar za istraživanje i primjenu alternativne medicine. On je tvrdio da je ova pećina veoma pogodna za liječenje astme, oboljenja disajnih puteva, nekih neuropsihijatrijskih oboljenja i ublažavanja mnogih tegoba.

Radovi na adaptaciji Megare jedini su pokušaj valorizacije speleološkog objekta zadnjih decenija u Crnoj Gori, ai kada su se radovi priveli kraju počeli su problemi oko realizacije ovog projekta.

Danas je Megara dosta devastirana, ulascima raznih “istraživača” koji lome i odnose pećinske ukrase, ostavljaju smeće…

Ona ostaje i čeka neko novo vrijeme i neke nove ljude koji će znati da je srede i prezentuju turistima i domaćem stanovništvu, jer ona to i zaslužuje.