Društvo

Po jedna nevladina organizacija na sto građana

Građani, FOTO: Pobjeda

U Crnoj Gori trenutno su aktivne 6.122 nevladine organizacije (NVO), što znači da u prosjeku na 100 građana imamo jednu NVO. Podaci iz registra Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija pokazuju da je do marta ove godine iz registra izbrisano 4.415 organizacija, piše Dan.

Sagovornici Dana ocjenjuju da je Zakon o NVO jako liberalan, te da je to omogućilo registrovanje ogromnog broja organizacija, dok u praksi imamo situaciju da se za oko 100 njih zna i da su prisutne u javnosti.

Analitičar Marko Begović, kaže da pitanja poput statusa civilnog sektora u crnogorskom društvu kao i samog građanskog aktivizma tek treba da dođu na agendu ozbiljnijeg akademskog i političkog analiziranja.

Teorijski, kako kaže, civilni sektor bi trebalo da bude važan pokretač razvoja jednog društva.

“Sami broj od preko 6.000 NVO govori da naši sugrađani razmišljaju o civilnom sektoru kao medijumu za artikulisanja različitih društveno-političkih stavova i povezanih inicijativa. No, u Crnoj Gori imamo specifičan normativni okvir, patako imamo sportske organizacije koje jesuneprofitne po svom statusu, ali se način i uslovi osnivanja predviđeni leks specijalis (Zakonom o sportu), što predstavlja jedinstveno pravno rješenje u Evropi”, kaže Begović

I kako dodaje, neophodna su sveobuhvatna istraživanja rada i funkcionisanja organizacija civilnog sektora kao i niza javnih rasprava o mogućnostima razvoja.

Prema riječima Aleksandra Perovića iz Ekološkog pokreta Ozon, Zakon o NVO je dozvolio takav način registracije, da je brojnost NVO zapravo nebitna.

“Veliki broj NVO su registrovane samo da bi služile kao paravan pojedincima da realizuju privatne interese bilo da se radi o finansijama ili uticaju na neke društvene procese. Brojnost nije bitna za one koji stvarno rade, ali svakako ostavlja prostor zarazne manipulacije kao što se dešava u Crnoj Gori. Ne mogu se oteti osjećaju da se toliko NVO sektor zloupotrebljava upravo zbog brojnosti i da je kvalitet rada uvijek ranjiv jer se svi stavljaju u isti koš”, navodi Perović.

Kako ističe, postoje i NVO koje su izgradile svoj imidž i kojima ljudi vjeruju.

U Koaliciji za održivi razvoj (KOR) smatraju da Crna Gora uopšte ima problem sa nedostatkom kontrole djelovanjau svim sektorima, pa i u NVO.

“Veći je problem djelovanje aktivnih NVO koji godinama dobijaju grantove i npr. u slučaju ekološkog djelovanja koji im stoji u statutu i po njima uspješno sprovedenog projekta iz granta, na terenu nemaju nikakav rezultat, a samostalno organizovani pokreti aktivista bez grantova i pomoći tih NVO, dobiju svaku bitku za zaštitu prava za koje se bore”, kaže predsjednik KOR-a Miloš Lazarević,

Dodaje, da je KOR bez finansijske podrške vodio i dobio brojne bitke u partnerstvu sa građanima.

Za Mitra Radonjića iz Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, enorman broj NVO koje su papirološki aktivne su zapravo rezultat liberalnosti Zakona o NVO, te da to u stvari šteti civilnom sektoru jer se stiče utisak kako samo mali procenat NVO zapravo radi nešto i to zapravo i predstavlja problem.

“Što se finansijskog aspekta tiče, to je poseban segment jer ako pogledate odluke sa konkursau zadnje četiri godine primijetiće se da jedne te iste NVO dobijaju sredstva, a posebno je zanimljivo da upravo većinom predstavnici tih NVO budu u komisijama i jednostavno se stvara situacija da nema mjesta za druge, mlade NVO sa novom energijom, što svakako nije dobro”, ističe Radonjić.

Statuti prilagođeni konkursima

Marina Vujačić kaže da se u posljednje vrijeme može primijetiti da se određeni broj NVO „aktivirao” prvenstveno zbog godišnjih konkursa koje raspisuju ministarstva, a pritom se ne mali broj tih organizacija počeo baviti raznoraznim, često nespojivim oblastima time što su svoje Statute „prilagodili” zahtjevima konkursa.

“Osim problema ekspertize i samo projektnog, a ne programskog djelovanja ovih NVO, često se u praksi nadležni organi ponašaju komformistički podstičući socijalni mir, a ne javni interes. To svakako šteti programski orjentisanim, i onim NVO koje u oblastima u kojima su registrovane imaju i veliku ekspertizu jer ih ovakva djelovanja ‘vraćaju na početak’ negativno utiču na njihovo vrijeme i resurse, a da ne govorimo koliko, u krajnjem, štete ciljnoj grupi i njenim interesima, doprinoseći tako nekada i podijeljenim i nejasnim stavovima građana o nekim pitanjima”, navodi ona.

Neformalne grupe nemoćne, pa osnivaju organizacije

Prema ocjeni Marine Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom, NVO se često formiraju jer neformalne grupe građana često ne mogu da ostvare željeni uticaj, a postoji i praksa da strukovna udruženja, predstavnici političkih partija, vjerskih organizacija i drugi formiraju i NVO, a to nekada rade i privatna društva koja imaju i NVO.

“Da ne govorimo da ima ne mali broj NVO osnovanih od strane zaposlenih u javnoj upravi i na državnom i na lokalnom nivou, u raznim granama vlasti i instigucijama sistema uključujući i javne ustanove i da često ti pojedinci, odnosno nekada organizovane grupe zaposlenih posredstvom NVO sprovode one aktivnosti koje kroz instituciju ili ustanovu ne sprovode ili ne sprovode na adekvatan način iako im je to nekada i primarni posao”, kazala je Vujačić.

Osim što ti pojedinci imaju često informacije iz prve ruke i znaju slabosti sistema, kako ističe, nekada na ovaj način koriste mogućnosti dodatnog angažmana.

Vujačić napominje da bi sistem morao prepoznati i podržati one NVO koje djeluju u cilju njegovog korigovanja i poboljšanja i ukazuje da neaktivnost organizacije nije propisana zakonom kao razlog za brisanje iz registra, a trebalo bi.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Topp
Gost
Topp

Tu je neđe i NVO CPC.

Crnogorka
Gost
Crnogorka

Samo sklapaju pare..zatvorit svaku djaolju

Lipovo
Gost
Lipovo

Jedan istočnoevropski državnik je ,,zatvorio!” sve NVO koje su ,,radile” protiv države!

Hmmm
Gost
Hmmm

Svaku do jedne treba zatvoriti

😬😬😬
Gost
😬😬😬

Prestao sam da čitam kod ‘ne mogu se oteti osjećaju’.

Send this to a friend