Po pitanju životne sredine sjever u katastrofalnom stanju

Kada je, odselivši se u Sjedinjene Američke Drževe, platio debelu kaznu zbog toga što je nepravilno odložio božićnu jelku, jedan Beranac je preko svog džepa osjetio šta znači nepoštovanje zakona u oblasti zaštite životne sredine, i to iskustvo je bilo dovoljno da to nikada više ne ponovi, piše Portal RTCG.

On je, kako priča, mislio da je uradio sve kako treba. Isjekao je jelku nakon praznika, i sasvim uredno je odložio pored kontejnera ispred kuće.

“Već poslije nekoliko dana sačekalo me neprijatno iznenađenje u poštanskom sandučiću. Stigla mi je kazna koju sam morao odmah da uplatim, a uz kaznu i preporuka kako se odlaže božićno drvo. Dobio sam i specijalnu kesu, uputstvo da jelku treba isjeći na određenu dužinu, spakovati i određenog dana u sedmici, u određeno vrijeme, odložiti pored korpe za smeće. Samo toga dana nailazi komunalni kamion koji će pokupiti sva božićna drva i ponijeti ih na reciklažu”, priča ovaj čovjek.

Njemu se nakon visoke novčane kazne, koja se u slučaju neblagovremenog plaćana uvećava, nikada više nije desilo da baci ni pikavac na ulici, a ne da odloži otpad tamo gdje mu nije mjesto.

Te navike je kasnije prenio i u Berane, gdje je postao jedan od predvodnika protiv izgradnje deponije na Vasovim vodama u Beranselu. Ta priča je odavno završena, ali ne i priča o divljim deponijama na sjeveru Crne Gore.

Ogroman broj smetlišta u ovom regionu, od kojih neke godinama i decenijama nazivaju “privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozoravaju ekolozi.

Sa jedne strane neuređena oblast zaštite životne sredine, odnosno nepostojanje regionalne sanitarne deponije, a sa druge, bez ikave sumnje, ljudski faktor.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

U Petnjici ističu da od poštovanja ovih preporuka još uvijek nema ništa i da zbog toga imaju krajnje zabrinjavajuće stanje.

“Pokušali smo sve kako bismo pronašli mjesto na području Petnjice gdje bi se deponovao komunalni otpad do eventualne izgradnje regionalne sanitarne deponije o kojoj se priča godinama. Definisali smo više lokacija i uključili stručna lica sa strane da nam pruže ruku pomoći. Ali, svuda smo nailazili na otpor građana. Zato smo prinuđeni da, u skladu sa postignutim dogovorom, otpad transportujemo u Rožaje”, kazali su u toj opštini.

U Beranama “privremeno odlagalište otpada” nalazi se u selu Rujište, dok iz opština Plav i Gusinje potvrđuju da se i tamo otpad skladišti na improvizovanim deponijama i da i to predstavlja samo privremena rješenja.

Iz andrijevičkog Komunalnog preduzeća smatraju da ovo pitanje zahtijeva veću posvećenost nadležnih državnih institucija.

Iz komunalnih službi i lokalnih uprava sjevernog regiona ističu da su sprovedene brojne akcije u cilju uklanjanja divljih deponija. Međutim, da se, ipak, brojne divlje deponije mogu vidjeti na javnim površinama i naročito duž obala Lima i njegovih pritoka, konstantno, pored građana, ukazuju i iz nevladinog sektora.

“Da se primijetiti da se na obalama Lima, ali i na drugim mjestima nekontrolisano odlažu velike količine smeća, što svakako negativno utiče na životnu sredinu”, naveli su iz NVO Euromost, apelujući na građane da to ne čine i time pomognu u zaštiti životne sredine.

Jedan od aktivista, izvšni direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović, kaže za da je sjever i dalje u katastrofalnom stanju po pitanju životne sredine.

“Ispostavlja se da je nesposobnost donosioca odluka najveća prepreka u tome”, kaže Perović.

On ukazuje da je sjever Crne Gore u haosu po tom pitanju, da se zatrpavaju obale i korita rijeka, i da otpada ima na sve strane.

“Sve to negativno utiče na turizam i prekograničnu saradnju”, smatra Perović.

Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba Lim iz Berana, Boško Vulević, nije ubijeđen da bi čak i izgradnja regionalne sanitarne deponije brzo riješila ovaj problem.

On je bio akter kratkog filma koji je napravila NVO Euromost, a u kojem je prikazana jedna lokacija pored Lima u Beranama, sa gomilama otpada.

“Ne znam šta se dešava. Lično znam da je Komunalno preduzeće iz Berana ovu lokaciju očistilo prije petnaest dana. Odakle sada sav ovaj otpad, nije mi jasno. Molim i apelujem da počnemo da mislimo o životnoj sredini i da ne bacamo smeće tamo gdje mu nije mjesto”, kaže Vulević.

Svi sagovornici slažu se da se mora pooštriti kaznena politika. Ne samo da se mora pooštriti, već se, kažu, mora i sprovoditi. Sve dok institucije ne počnu da rade svoj posao, i dok građani ne budu kažnjavani za bacanje otpada, kao Beranac sa početka priče u Americi, neće biti sreće.

“Sve i da se izgradi regionalna sanitarna deponija, mi ćemo bez promjene svijesti gradjana imati deponiju ne na svakom ćošku, nego ćemo imati toliko deponija da ćemo ih brojati, što bi se kazalo, po glavi stanovnika”, kažu i u NVO “Euromost”, koja je u ovom regionu prepoznata kao vodeća ekološka organizacija.