Ovoliko Crnogoraca živi ispod linije siromaštva

Đavo se krije u detaljima, stara je izreka. Ili u metodologiji. Ko ne vjeruje, neka otvori frižider, pa će znati kako živi. U Crnoj Gori svaki 12 građanin živi ispod linije siromaštva.

Kako bi se upozorilo na problem siromaštva i bijede, te potrebe za njihovim iskorjenjivanjem, od 1987. godine obilježava se sjećanje na 17. oktobar kada je otkriven spomenik u Parizu posvećen borbi protiv siromaštva, a tom se prilikom okupilo oko 100.000 ljudi.

Siromaštvo se definiše kao nedostatak osnovnih uslova za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma.

Dok u Crnoj Gori trenutno ima 47 milionera, prema procjenama koje je radio Monstat za 2013. godinu, što su poslednji zvanični podaci koje imamo 54.000 građana je živjelo u apsolutnom siromaštvu, što čini oko devet osto stanovništva.

<<<Evo koliko na računu ima najbogatiji Crnogorac<<<

Šta to govori? Da bogati postaju još bogatiji, a siromašni siromašniji. Da podstičemo kao država bogaćenje, a problem siromaštva ne rješavamo.

Svaki 12 Crnogorac živi ispod linije siromaštva

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da 8,6 odsto građana u CG živi ispod linije siromaštva.

“Jesmo li zadovoljni? Nijesmo, jer je bukvalni svaki 12 stanovnik živi u siromaštvu. Međutim, u Crnoj Gori ne možemo govoriti o ekstremnom siromaštvu, kako je to zapisano u Milenijumskom deklaraciji, gdje je kao reper uzeta zarada od dolara dnevno. Srećom imamo značajno bolje rezultate od tih”, pojasnio je Purišić.

Najugroženiji su dugogodišnji nezaposleni, samohrani roditelji, Romi, raseljena lica i dio penzionera sa najnižom penzijom od oko 100 eura, a to je oko 4.500 korisnika.

Mininalna zarada je 193 eura, a iz Unije slobodnih sindikata stiže predlog da se poveća za skoro 60 eura.

Iz Banke hrane kažu da je veliko kreditno zaduženje stanovnika Crne Gore.

“Građani duguju bankama oko milijardu eura, račune za struju nije u mogućnosti da plaća 200.000 vlasnika brojila, visoka nezaposlenost (zvanično oko 22.5 odsto), niske zarade (250 eura prima oko 52 odsto zaposlenih – prosječno zaposlenih u crnogorskoj porodici je svega jedan član a ona je četvoročlana), male penzije, minorna socijalna primanja su samo neki od uzroka siromaštva u Crnoj Gori”, kaže direktorica Banke hrane Marina Medojević.

Ističe da polovina zaposlenih u Crnoj Gori ima 1,8 eura po članu porodice za dnevnu potrošnju, dok 1,2 eura po članu ima višečlana porodica, korisnik socijalne pomoći (MOP) nakon skorašnjeg povećanja od 20 odsto.

Zvanične podatke za 2014., 2015. i 2016. godinu nemamo. Iz Monstata kažu da su odustali od računanja apsolutne granice siromaštva po standardima Svjetske banke. U skladu sa pregovorima za poglavlje o Statistici, u obavezi su da uvedu EU metodologiju za praćenje siromaštva.  2013. su počeli istraživanje koje traje četiri godine, tako da će krajem godine objaviti novo mjerilo, relativnu liniju siromaštva.

Poruka iz Svjetske banke je da je svijet u stanju da iskorijeni globalno siromaštvo u narednih 15 godina, ako vlade u svoje reforme ugrade mehanizme koji će podstaći privredni rast, a kažu i da države treba da investiraju u svoj narod i da im osiguraju finansijsku sigurnost.

“Na žalost, ni dvije godine nakon usvajanja tih ciljeva Vlada Crne Gore nije usvojila nacionalne ciljeve održivog razvoja. Socijalna uključenost srž je svakog društva. Društvo koje ne uspijeva suzbiti siromaštvo, niti poboljšati uslove života izloženo je nestabilnosti”, ističe Medojević.

Jasno poručuje-otvaranje novih radnih mjesta preduvslov je za smanjenje siromaštva, ali i unaprijeđenje sistema socijalne pomoći.

“Crna Gora još uvijek, na žalost nema strategijuju za pomoć siromašnima niti ima viziju kako pomoći siromašnima što je neobjašnjivo i nedopustivo”, kazala je ona.

Po uporednim podacima koje možemo analizirati sada možemo očekivati da se broj siromašnih povećao.

Međunarodni monetarni fond MMF je saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, a Crna Gora je uz Albaniju vidjela najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.

Cr­noj Go­ri je oko 51.500 mla­dih ne­za­po­sle­no, od­no­sno 41,3 od­sto, po­ka­zu­ju po­da­ci iz stra­te­gi­je za mla­de ko­ju je usvo­ji­la Vla­da. Bez po­sla je čak 32 pro­cen­ta mla­dih (ka­te­go­ri­ja sta­nov­ni­štva do 30 go­di­na) ko­ji ima­ju fa­kul­tet­sku di­plo­mu, od­no­sno ra­di se o njih 39.800.

U Crnoj Gori su danas siromašni ne samo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i penzionera.

Ako uzmemo u obzir da je prosječna plata oko 500 eura, za jednu četvoročlanu porodicu gdje je samo jedno zaposleno to većinom izgleda ovako: ukoliko nemate krov nad glavom za stan i komunalije treba izdvojiti minimum 200 eura, a potrošačka korpa iznosi  790 eura. Kako?

Jedan odsto najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje gotovo polovinu svjetskog bogatstva, dok najsiromašniji posjeduju manje od jedan odsto.

Siromašni nisu takvi zbog svog ličnog izbora, nego zbog okolnosti koje su ih u to natjerale i mi kao društvo imamo obavezu da ih iz tog stanja izvučemo kako bi postali aktivni stvaraoci .

Marković B.