Uprkos određenim pomacima u obrazovnom sistemu, korupcija i politički uticaji i dalje predstavljaju ozbiljan izazov, a sistem još nije dovoljno otporan na netransparentnost i partitokratske prakse, ocijenjeno je na Antikorupcijskom forumu “Korupcija u obrazovanju“, koji su danas u Podgorici organizovali Građanska alijansa i BIRN CG.
U uvodnom dijelu Foruma govorili su Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Pavle Ćupić, predsjednik Savjeta ASK, Vuk Maraš, izvršni direktor BIRN CG i Ivan Radulović, koordinator programa ljudskih prava i pravde GA.
“Na prvom panelu “Šta se dešava u školama – politika, finansije, nezavisnost“ učestvovali su Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, Boris Marić, koordinator CEGAS-a, i Andrea Popović, izvršna direktorica NVO MASTER”, navodi se u saopštenju.
Božović je upozorio da su škole i zaposleni u obrazovanju godinama izloženi političkim pritiscima, netransparentnom zapošljavanju i nedostatku sistemske podrške. Posebno je ukazao na problem politizacije izbora direktora i ocijenio da je „politizacija rak rana obrazovnog sistema“, naglašavajući da kvalitet obrazovanja direktno zavisi od položaja i motivacije nastavnika.
“Prosvjetni radnici često ne osjećaju dovoljno zaštićeno da prijave nepravilnosti, jer su izloženi pritiscima roditelja, učenika i dijela uprava škola, dok sudski epilozi u takvim slučajevima izostaju”, istakao je Božović.
On je upozorio i na ozbiljan deficit nastavnog kadra, zastarjeli obrazovni sistem i sve manju zainteresovanost mladih za prosvjetni poziv, navodeći da veliki broj zaposlenih danas ne bi preporučio mladima da rade u obrazovanju.
Boris Marić je ocijenio je da problemi poput kupljenih diploma nijesu izolovani incidenti, već posljedica višedecenijskog izostanka suštinskih reformi obrazovnog sistema.
“On je upozorio da je postojeći model obrazovanja zastario i neprilagođen potrebama mladih, zbog čega učenici sve češće gube motivaciju i perspektivu da svoje obrazovanje i budućnost grade u Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju.
On je takođe istakao da korupcija u obrazovanju ne podrazumijeva samo finansijsku korist, već i različite oblike favorizovanja, uključujući formiranje „VIP odjeljenja“ i nejednak tretman učenika. Govoreći o izboru direktora škola, naglasio je da, uprkos određenim unapređenjima kriterijuma, sistem i dalje ostaje pod snažnim političkim uticajem, zbog čega je neophodna decentralizacija obrazovanja i uvođenje nezavisnih komisija koje bi, uz jasne kriterijume i mišljenje nastavnika, roditelja i učenika, birale rukovodstva škola.
“Andrea Popović je ukazala je na rezultate istraživanja sprovedenog među oko 500 nastavnika i nastavnica, prema kojima više od 80 odsto ispitanika smatra da su direktori škola birani po partijskom ključu. Kako je navela, veliki broj zaposlenih vjeruje da su konkursi za izbor direktora unaprijed odlučeni, zbog čega se i ne prijavljuje na konkurse, i smatraju da su partijska pripadnost i političke veze često važnije za napredovanje od stručnosti i rada”, piše u saopštenju.
Popović je upozorila i na na nepravilnosti u organizaciji škola u prirodi, gdje za iste aranžmane postoje različite cijene i neujednačeni obrazovni programi. Govoreći o reformama, istakla je da je neophodno uvesti veću transparentnost u izbor direktora škola, uključujući javno objavljivanje obrazloženja odluka o izboru, obavezne izjave direktora o neučestvovanju u političkim kampanjama, kao i kontinuirane obuke direktora škola iz oblasti menadžmenta i upravljanja obrazovnim ustanovama.
“Na drugom panelu “Integritet obrazovnog sektora“ sagovornce su bile Aleksandra Despotović, poslanica u Skupštini Crne Gore, Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj i Marija Pešić, novinarka ND „Vijesti“”, dodaje se.
Despotović je ocijenila da je uloga Skupštine i nadležnih odbora u nadzoru obrazovnog sistema ograničena, budući da najveći dio nadležnosti ostaje u rukama izvršne vlasti. Ona je ukazala na nedovoljnu transparentnost procesa izbora direktora škola, navodeći da javnosti nijesu dostupne rang-liste, obrazloženja odluka niti dovoljno informacija o sastavu komisija koje odlučuju o izboru kandidata.
“Ona je istakla i potrebu profesionalizacije školskih odbora, kroz uključivanje stručnih i kompetentnih članova koji poznaju obrazovni sistem i mogu doprinijeti kvalitetnijem upravljanju školama. Govoreći o visokom obrazovanju, ocijenila je da Univerzitet Crne Gore ulaže napore u očuvanje akademskog integriteta kroz provjere kvaliteta rada profesora, studentske evaluacije i digitalizaciju diploma, ali je upozorila da država mora stvoriti bolje uslove kako bi mladi, nakon školovanja u inostranstvu, imali motiv da se vrate i profesionalno ostvare u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.
Branka Bošnjak je ocijenila da UCG, iako nije potpuno izuzet od političkih uticaja prisutnih u društvu, i dalje predstavlja „najzdraviji dio sistema“, u kojem je danas prisutno manje partijskih pritisaka nego ranije. Ipak, naglasila je da Univerzitet mora imati snažniju kritičku ulogu u društvu i aktivnije reagovati na negativne društvene pojave, umjesto da ostaje pasivan posmatrač procesa koji urušavaju povjerenje u institucije i vrijednost znanja.
“Govoreći o odlasku mladih u inostranstvo, Bošnjak je istakla da problem nije u tome što studenti odlaze, već u razlozima zbog kojih ne žele da se vrate, navodeći osjećaj nepravde, partijskog uticaja i nedostatka meritokratije. Posebno je upozorila na rastuću apatiju među studentima i netransparentnost studentskih organizacija, ocjenjujući da su obrazovnom sistemu potrebne ozbiljne reforme, uključujući unapređenje kriterijuma upisa i prilagođavanje visokog obrazovanja savremenim tehnološkim i društvenim promjenama”, stoji u saopštenju.
Marija Pešić navela je da obrazovni sistem odražava stanje u društvu, ističući da pored brojnih pritisaka, postoje i oni koji se ogledaju u pritiscima prosvjetnih radnika na kolege, pogotovo partijskih tabora u školama, dok sa druge strane imamo nastavnike koji nijesu partijski aktivni I podliježu brojnim provjerama.
“Posebno je istakla problem privatnih časova, upozoravajući da to dodatno produbljuje razlike među djecom, jer nijesu svi roditelji u mogućnosti da finansiraju dodatnu nastavu, što stvara jaz među učenicima i narušava jednakost u obrazovanju”, zaključuje se u saopštenju.
