Saradnja ombudsmanskih institucija Crne Gore i Azerbejdžana dobila je novi zamah tokom zvanične posjete delegacije iz Podgorice Bakuu, uz poruku da su u vremenu rastućih izazova za ljudska prava međunarodno povezivanje i razmjena iskustava ključni za efikasnu zaštitu građana i građanki. U trenutku kada su diskriminacija, govor mržnje i netolerancija u porastu širom Evrope, ombudsman Crne Gore Siniša Bjeković i ombudsmanka Azerbejdžana Sabina Alijeva poručili su da je uloga ovih institucija važnija nego ikad – kao posljednja linija odbrane ljudskih prava.
Tokom uzvratne posjete delegacije ombudsmana Crne Gore kolegama u Bakuu, koja je organizovana zahvaljujući podršci Savejta Evrope, ocijenjeno je da nije najbolje vrijeme za ljudska prava, ali je pravo vrijeme za jaču saradnju.
Zaštitnik Bjeković kazao je da je uspostavljena saradnja dovela do istorijskih odnosa dvije institucije.
Zahvalio je i podsjetio na rezultate višegodišnjih projekata koje su SE i EU podržavale u Crnoj Gori, kao sto su PREDIM, SOCCER, Horizontal Facility, a koji su u velikoj mjeri uticali na unaprjeđenje standarda i rada, posebno u oblasti zaštite od diskriminacije i prevencije torture institucije Zaštitnika.
„Ombudsmanske institucije su kao porodica, jer dijelimo iste standarde, razumijevanje, izazove ali i strast prema pravu i pravdi. U toj misiji nema malih i velikih zemalja, svi smo jednaki i važna karika u lancu“, reako je on.
Bjeković je kazao da Azerbejdžan nije samo zemlja vatre, već velike ljubavi i gostoprimstva.
„Nije najbolje vrijeme za ljudska prava globalno, što je razlog više da se institucije ombudsmana još snažnije bore i rade na međusobnom povezivanju i saradnji na međunarodnom nivou, kroz članstva u mrežama, ali i direktnim povezivanjem, poput primjera ombudsmana Crne Gore i Azerbejdžana“, kazao je on.
Govorio je o očekivanjima od novog Zakona o zaštiti od diskirminacije i Zakona o Zaštitniku, koji bi trebalo da unaprijedi nezavisnost institucije, u skladu sa Pariskim principima, a što je jedan od uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja koji se odnosi na vladavinu prava.
„Crna Gora vjeruje u Evropu i sve uspostavljene dosadašnje standarde i kapacitete, i ostajemo posvećeni dajem učenju i usavršavanju kako bi spremno dočekali očekivano punopravno članstvo i ispunili istorijski san“, rekao je Bjeković.
Ombudsmanka Alijeva saglasna je da je posao u oblasti ljudskih prava težak za sve zemlje i nacije.
Prema njenim riječima, uzvratna posjeta delegacije Crne Gore važan je pokazatelj veza i saradnje dvije institucije. Kako je navela, kroz razmjenu znanja i iskustva, posebno u oblasti zaštite od diskirminacije, otvaraju se nove perspektive i ideje za jačanje preventivnog i reaktivnog mandata, u skladu sa međunarodnim standardima.
U završnoj fazi je priprema memoranduma o razumijevanju između dvije institucije.
„ A da je saradnja uspješna i efikasna najbolje je pokazao nedavni slučaj iz prakse kada su institucija ombudsmana bile u direktnoj komunikaciji u vezi sa incidentom u podgoričkom naselju Zabjelo i kada je djelovanje zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore uticalo na smirivanje tenzija i doprinijelo da situacija ne eskalira mržnjom i diskriminacijom prema državljanima Azerbejdžana“, rekla je Alijeva.
Zahvalila je zaštitniku Bjekoviću na angažmanu na „senzitivnom pristupu i posvećenosti“ tom slučaju što je, kako je kazala, veoma cijenjen doprinos sa kojim je upoznata azerbejdžanska javnost.
„Pokazalo se važnim kada su ranije upostavljene veze i poštovanje jer prijatelji se brzo razumiju i rješavaju probleme“, poručila je ombudsmanka Azerbejdžana.
Šef Savjeta Evrope za Azerbejdžan Peter Sich kazao je da se vremena mijenjaju, da je izazovan kontekst u Evropi i svijetu, što posao ombudsmanskih institucija čini veoma zahtjevnim.
Podsjetio je da je misija ombudsmana da osiguraju da sistem profunkcionniše kada griješi i krši prava građana, kao i da bi antidiskriminacija i jednakost trebalo da budu u fokusu svih institucija.
„SE je ponosan na rezultate koje su postigle nezavisne institucije zahvaljujući brojnim programima i projektima podrške koje su u proteklih gotovo tri decenije uticale na unaprjeđenje demokratskih kapaciteta institucija i ukupnog razvoja država“, kazao je on.
Šefica Delegacije Evropske unije u Azerbejdžanu Marijana Kujundžić navela je da je u Evropi sve više nasilja, diskriminacije, netolerancije, uvreda čak i zločina iz mržnje na svim nivoima.
„Svako može biti žrtva, a svaki slulaj kršenja ljudskih prava podriva decenija građene demokratske vrijednosti i kapacitete„ , rekla je ona.
Ambasadorka Kujundži kazala je da EU u kontinuitetu radi na unaprjeđenju i usaglašavanju zakonodavstva kako bi osigurala djelotvoran okvir za efikasnu zaštitu ljudskih prava i sloboda da države mogu odgovoriti izazovima diskriminacije, te da su ombudsmanske institucije su posljednje linije odbrane kada dođe do problema. Iskazala je nadu da će saradnja dvije institucije prevazići period trajanja projekta i iskazala zadovoljstvo što EU doprinosi jačanju veza koje će rezultirati i potpisivanjem memoranduma .
Zaštitnik je imao priliku i da posjeti sjedište institucije Ombudsmana Azerbejdžana i da se tokom veoma srdačnog svečanog prijema upozna se sa načinom rada sektora i prijema građana. Sa delegacijom Ombudsmana Crne Gore u posjeti je učestvovala i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, donedavna zamjenica Zaštitnika za zaštitu od diskriminacije, Nerma Dobardžić.
Tokom dvodnevnih sastanaka kolege iz dvije institucije imali su sesije tokom kojih su razgovarali o pitanjima iz domena prevencije, promocije i zaštite ljudskih prava i sloboda, s fokusom na zaštiti od diskriminacije i standardima jednakosti, radu nacionalnih mehanizama za prevenciju torture, promociji mentalnog zdravlja u okviru konteksta ljudskih prava, monitoringu govora mržnje online i jačanju društvene kohezije.
Održane su i sesije o radu monitoring mehanizama za promociju i praćenje primjene UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, pristupu informacijama i sakupljanju podataka u tijelima za jednakost i ombudsmanskim institucijama, a razmatran je i uticaj i primjena AI pristupa u kontekstu ljudskih prava i prikazani rezultatai istraživanja i posebnih izvješataja koje su institucije izradile u protekloj godini.
