Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs

Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrsenje Isusa Hrista – Vaskrs, hrišćanski praznik koji je osnova novozavjetne propovjedi i vjere u preporod i spasenje.

Praznik vaskrsenja Gospodnjeg slavi se tri dana – petak, subota i nedjelja.

Cijela nedjelja praznika zove se Svetla nedjelja i tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.

Pripreme za Vaskrs/Uskrs tradicionalno počinju na Veliki četvrtak, a nastavljaju se Velikim petkom u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.

Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, Veliki petak se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Na Veliki petak farbaju se jaja, najviše crvenom bojom koja simbolizuje Isusovu krv.

Vjernici se zatim u nedjelju pozdravljaju riječima “Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse” i kucaju se jajima koja su ofarbali na Veliki petak.

Po crkvenom predanju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali, a Isus je vaskrsao.

Na Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: Nevjerni Toma.

Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: posle proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.

Vaskrs je pokretan praznik.

Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može “pasti” u razmaku od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom kalendaru.