Univerzitet Crne Gore (UCG) posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene – od modernizacije studijskih programa i uvođenja savremenih metoda nastave, do ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju procesa rada. Cilj ovih promjena je unapređenje kvaliteta obrazovanja i jače povezivanje sa savremenim potrebama tržišta rada, saopštili su iz UCG.
O tome kako izgleda savremeni trenutak Prirodno-matematičkog fakulteta, na koji način se razvijaju studijski programi, koliko su studenti uključeni u praktičan i istraživački rad, kao i koji su planovi za naredni period, iz UCG su razgovarali sa prof. dr Predragom Miranovićem.
Na koji način su ulaganja u infrastrukturu na Prirodno-matematičkom fakultetu u prethodnih nekoliko godina unaprijedila uslove za studiranje, posebno u dijelu laboratorija, učionica i praktične nastave?
Većina osnovnih studija na PMF-u fokusirana je na ovladavanje osnovnim metodama mjerenja i laboratorijskim vježbama, dok samostalna istraživačka komponenta dolazi tek na master i doktorskim studijama. To nije mana, već uobičajeni model akademskog napredovanja svuda u svijetu. Posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući podršci rukovodstva Univerziteta i resornog ministarstva, sredstvima iz nacionalnih projekata, kao i donacijama, zaista smo napravili iskorak. Ranije su studenti PMF-a imali sjajne teorijske predmete, ali ograničene mogućnosti za praktičan rad zbog zastarjele opreme. Danas je to promijenjeno. Kompletno su renovirane tri ključne laboratorije – za hemiju, biohemiju i fiziku čvrstog stanja. Nabavljena je savremena oprema za PCR analizu, spektrofotometre i nove mikrotome za biološke vježbe. Učionice su opremljene interaktivnim pametnim tablama, a fizičke vježbe iz mehanike i termodinamike sada se izvode na senzorskim sistemima koji podatke direktno šalju na studentske laptopove. To znači da student više nije samo posmatrač, već aktivni učesnik u mjerenju i analizi podataka već od druge godine. Praktična nastava sada čini gotovo 40% fonda časova na prirodnim naukama.
Saradnja sa institucijama kao što su CERN, EMBL i EMBO omogućava učešće u međunarodnim istraživačkim projektima. Kako studenti konkretno mogu postati dio tih projekata?
Kada je riječ o fizici, naš profesor je član CERN-ovog eksperimenta CMS. Student završne godine master studija fizike, koji pokaže izuzetan uspjeh iz fizike elementarnih čestica i engleskog jezika, može biti uključen u analizu podataka sa Velikog hadronskog sudarača. Radi se iz naše računarske sale, ali uz direktno mentorstvo istraživača iz Ženeve.
U oblasti biologije, svake godine raspisujemo poziv za dva studenta/studentkinje da provedu ljetnju praksu na EMBL-u u Hajdelbergu. Selekcija je stroga i zahtijeva prosjek iznad 9,5, preporuku mentora i samostalno osmišljen projekat. Šta to znači za naše studente? Neće odmah putovati u CERN niti objavljivati radove. Ali će već na master studijama moći da koriste opremu i metode koje se koriste u tim institucijama, te steći pravo da konkurišu za te prakse kroz svoj uspjeh i trud. Da budemo jasni, ovo su prilike za najbolje studente – ne za svakoga. Ali i ako ne budete među odabranima, proces prijave (pisanje projekta, traženje preporuka) izuzetno je koristan za svaku dalju karijeru u nauci. To je naš recept za ulaznicu u svijet nauke. Ne dobija se na početku, već se na PMF-u stiče korak po korak.
Gdje diplomci Prirodno-matematičkog fakulteta UCG danas najčešće pronalaze zaposlenje?
Kada je riječ o računarstvu, naši diplomci su uglavnom orjentisani na IT sektor, telekomunikacione kompanije i bankarski sektor. Što se tiče matematičara, fizičara, biologa, hemičara, prije deset godina odgovor bi bio skoro isključivo – profesor u školi. Danas je to samo jedna od opcija. U IT sektoru posebno su traženi matematičari i fizičari, koji se zapošljavaju u oblastima razvoja algoritama i modeliranja u IT kompanijama i regionalnim data centrima. Biolozi i hemičari najčešće pronalaze posao u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, gdje rade na poslovima kontrole kvaliteta u laboratorijama.
Značajan broj diplomaca nastavlja akademsku karijeru kroz doktorske studije u inostranstvu, najčešće u Njemačkoj, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama, a dio njih se kasnije vraća u zemlju kao postdoktorandi i istraživači. I dalje su prisutni i u obrazovnom sistemu, ali sa znatno boljom pripremom za savremenu nastavu.
S obzirom na globalnu potražnju za STEM kadrovima, u kojoj mjeri diploma PMF-a otvara vrata međunarodne karijere?
Brojni su primjeri naših studenata koji su se odvažili da nakon osnovnih studija u inostranstvu upišu magistarske, a nakon toga i doktorske studije, i uspješno ih završe. Pokazalo se da znanje koje se stiče na PMF-u nije prepreka već veoma dobra osnova za nastavak školovanja. Međunarodna karijera nije rezervisana samo za najbolje među najboljima, već je dostupna i ostalim studentima koji vladaju engleskim jezikom, laboratorijskim ili istraživačkim iskustvom, pa i digitalnim vještinama. Zato na PMF-u već od druge godine nastojimo da studentima omogućimo sticanje takvog iskustva.
Zašto bi jedan srednjoškolac danas izabrao upravo Prirodno-matematički fakultet UCG?
Ako neko zaista voli prirodne nauke, matematiku, ili programiranje, onda ne postoji bolji razlog za upis ovog fakulteta. Jer ono što volite, u tome ćete i biti dobri. Ko upiše studije matematike ili fizike imaće privilegiju rada u malim grupama, nijeste broj u prepunom amfiteatru, već student kojeg svaki profesor zna po imenu i prezimenu. Najvažnije je da, ako upišete matematiku i fiziku, niste “osuđeni” samo na jednu karijeru. A na kraju studija ne dobijate samo diplomu – dobijate način razmišljanja.
Matematičari i fizičari se nauče apstraktnom mišljenju – da složene probleme svedu na jednostavniji model, riješe ih unutar tog modela, a zatim se vrate stvarnosti i tamo ih primijene. Ta vještina apstrakcije danas je traženija nego ikad. Zato i nije nikakvo iznenađenje što naši diplomci nalaze poslove svuda – od razvoja vještačke inteligencije, preko data science, pa sve do bankarstva i finansijskog inženjeringa. Hemičari i biolozi ne uče samo hemijske reakcije i biološke procese, oni uče da postavljaju eksperiment, analiziraju podatke, tumače rezultate i donose zaključke na osnovu dokaza – vještine koje su direktno primjenljive u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, zaštiti životne sredine, forenzici. Ako želite da se obrazujete kao programer, izbor je vrlo jednostavan. Na tržištu se tačno zna koji su diplomci najtraženiji – to su studenti “C” i “D” smjera na PMF-u. I ne govorimo to mi – govore to poslodavci.
PMF upisujete ne samo zato što volite prirodne nauke i matematiku – dolazite i zato što ćete sutra biti potrebni. I to na mjestima o kojima danas možda ni ne sanjate.
