Predloženim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koeficijenti univerzitetskim redovnim profesorima iznosiće 21,62, vanrednim 19,89, ljekarima od 19,02 do 20,75, a profesorima u osnovnim i srednjim školama koeficijent za obračun zarada iznosi 7,67. Dakle, opet ponavljam, nijesmo protiv ovakvog uvećanja na Univerzitetu i u zdravstvu, ali tražimo da i prosvjeta bude dio ovog uvećanja, rekla je Pobjedi predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta Stanka Vukčević.
“Da li je realno da raspon između koeficijenata na Univerzitetu i onih u prosvjeti bude ovoliki. Niko ne kaže da univerzitetskim profesorima i ljekarima uvećanje ne treba da bude u ovolikom iznosu, ali se mora u određenom iznosu uvećati i koeficijenti profesorima u osnovnom i srednjem obrazovanju. Kada je obrazovanje u pitanju, nije dobro da jedar dio obrazovnog sistema bude izdvojen i predložen za uvećanje zarada, a ne obrazovni sistem u cjelini”, navela je ona.
Ovakvim prijedlogom zakona, smatra Vukčević, ulazi se u rizik da se naruše odnosi između zaposlenih u djelatnostima u javnom sektoru.
Isto tako „nije dobro praviti veliki raspon između pojedinih zanimanja jer i to može izazvati ogromni poremećaj u sistemu i dovesti do socijalne nejednakosti”.
Kaže da ih raduje podrška ministarke Bratić da, kao i u zdravstvu, i u prosvjeti treba uvećati zarade.
“Nadamo se da će i Vlada, u cjelini, imati razumijevanja i realizovati očekivanja zaposlenih u prosvjeti”,istakla je Vukčević.
Poručuje da je prosvjeta uvijek podržavala uvećanje zarada bilo koja djelatnost da je u pitanju. Tako se, kaže profesorica, odnijela i prema ovom najavljenom uvećanju zarada univerzitetskim profesorima i zaposlenima u zdravstvu.
“Jeste, prvi put se dešava da se zaposlenima u pojedinim djelatnostima iz javnog sektora uvećavaju zarade, a ne i ostalim. Da li je predloženo uvećanje zarada u zdravstvu i na Univerzitetu, na način kako je predloženo, dobro i prihvatljivo za prosvjetu? Ako se država odlučila da uvećanje zarada ide kroz Zakon o dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a ne kroz kolektivno pregovaranje, onda je i logično da prosvjeta, kao i sve druge djelatnosti javnog sektora bude dio ovog zakona”, zaključuje Vukčević.
A sta to rade prof u skolama da nijesu sto naucili ovu djecu kad vecina mora na privatne casove..znats li gospodo koliko muke treba da se prodje da se dodje do redovnog prof i koliko je ulozeno novca i truda u svd to..zapitajte se
Nevjerovatno da je tolika razlika, ovima koeficijent 3 puta veci a imaju po 6 casova tokom nedjelje, jos im asistenti sve rade.
Iskreno recene teze ja uciteljima i nastavnicima u osnovnim skolama nego profesorima na Univerzitetu,shodno tome treba smanjiti ovaj jaz izmedju njihovih zarada.
Da bi neko bio redovni profesor na fakultetu mora sebi život uništiti učeći do 30-te, a same doktorske studije koštaju u prosjeku 9-10 hiljada eura. S druge strane srednjoškolski profesor se postaje bez centa troška, u 22-oj godini. Možda zato?
Nema tu doktora ko do 30-e doktorira! Nekad bilo, sadasnji sistem visokog obrzovanja je nula! To koliko košta ne znam, ali ko hoće neka plaća!
Inače, učitelji su najvažnije karike u lancu obrazovanja, a i najteže im je!
Nekorektno tribputa vise
Bravo Stanka
Zato i cute tzv profesori!?