Raste povjerenje u portale, CdM u vrhu

Televizija je najzastupljeniji medij, a 87,8 odsto ispitanika navodi da televiziju gleda više puta nedeljno ili svakodnevno. Drugi najčešće zastupljen medij predstavlja internet, te približno 65 odsto ispitanika navodi da svakodnevno ili više puta nedjeljno koristi onlajn medije, poput portala, Youtube-a, društvenih mreža i ostalih izvora dostupnih na internetu, pokazalo je istraživanje Digitalnog forenzičkog centra DFC. Svaki peti ispitanik (21,8 odsto) iskazuje povjerenje u potrale, što predstavlja rast u odnosu na podatke iz 2020.godine, kada je taj stepen iznosio 14,8 odsto. Portali kojima ispitanici najviše vjeruju jesu: Portal Vijesti (47,8 odsto); CdM (29,9 odsto) i Portal RTCG (22,6 odsto).

U odnosu na podatke iz istraživanja sprovedenog 2020. godine, radio i dnevna štampa gube svoju zastupljenost. Radio svakodnevno ili više puta nedeljno sluša 11,5 odsto manje ispitanika u odnosu na prošlogodišnje podatke. Dnevnu štampu čita gotovo jedna trećina ispitanika, i to 11,8 odsto manje u odnosu na podatke iz 2020.godine

Povjerenje u medije
Ocjenjujući stepen povjerenja u medije na skali od 1 (Uopšte nemam povjerenje) do 5 (U potpunosti imam povjerenje), većina ispitanika navodi djelimično povjerenje u medije. Povjerenje u televizije izražava 30,8 odsto ispitanika, sa srednjom ocjenom 3,02. U odnosu na podatke iz prethodne godine, prosječna ocjena povjerenja u televizije ukazuje na blagi pad.

Kada je riječ o povjerenju u konkretne televizije, polovina ispitanika, 50,2 odsto, navodi da najviše vjeruje TV Vijesti, a 45 odsto navodi povjerenje u RTCG. 7,9 odsto ispitanika ocjenjuje da najviše vjeruju drugim televizijama, navodeći Al Jazeera i Al Jazeera Balkans, kao i lokalne televizijske stanice.

Među ispitanicima uzrasta 18-24 godine, svaki peti (23,6 odsto) navodi da ima povjerenje u društvene mreže, dok se u ostalim uzrasnim kategorijama taj stepen kreće u opsegu 3,9 odsto do 12,3 odsto.

Kvalitet dostupnih informacija

Na ukupnom uzorku, 28,1 odsto ispitanika ocjenjuje da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa. Svega 2,8 odsto ispitanika ocjenjuje da se mediji u potpunosti pridržavaju navdenih normi, dok 25,5 odsto smatra da se crnogorski mediji uglavnom pridržavaju ovih normi. Gotovo svaki četvrti ispitanik (24,2 odsto) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti.

Da crnogorski medijski sadržaj često ili uvijek ignoriše pojedine događaje ili izostavlja bitne elemente neke vijesti navodi 38,8 odsto ispitanika. 40,9 odsto ispitanika takođe ocjenjuje da medijski sadržaj često ili uvijek različito izvještava o istom događaju u odnosu na druge medije.

Da medijski sadržaj gotovo uvijek ili često bude uvrijedljiv ili diskriminišući navodi 23,3 odsto ispitanika, a 22,8 odsto ispitanika ocjenjuje da medijiski sadržaj često ili uvijek predstavlja govor mržnje.

Da mediji utiču na formiranje ličnih stavova o aktuelnim pitanjima navodi 15,1 odsto ispitanika, dok nešto manje od polovine ispitanika (46,6 odsto) navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova. Da mediji svojim izvještavanjem utiču na promjenu toka događaja ocjenjuje 39,4 odsto ispitanika.

Fake news

Većina ispitanika (81,9 odsto) navodi da poznaje značenje pojma „fake news“ ili „lažna vijest“.

73,2 odsto ispitanika navodi da su barem jednom primijetili „lažne vijesti“ u crnogorskim medijima. Da svakodnevno ili često primjećuju „lažne vijesti“ navodi jedna trećina ili 34 odsto ispitanika.
Svaki četvrti ispitanik (24,9 odsto) navodi da je teško procijeniti da li je neka informacija u medijima tačna ili ne.

Ukoliko bi primijetili „lažnu vijest“ na društvenim mrežama, više od jedne trećine ispitanika (36,6 odsto) navodi da najvjerovatnije ne bi uradili ništa tim povodom, te bi vjerovatno ignorisali takvu informaciju.

Kao način reagovanja na „lažne vijesti“, ispitanici najčešće navode da bi o tome razgovarali sa svojim prijateljima i kolegama (32,4 odsto) i članovima porodice (26,8 odsto).

„Lažne vijesti“ i izvještavanje o korona virusu

Polovina ispitanika (50,7 odsto) navodi da se svakodnevno informiše o novostima u vezi sa epidemijom koronavirusa u Crnoj Groi. Većina ispitanika, njih 66,2 odsto ocjenjuje da su uglavnom ili u potpunosti informisani o epidemiji koronavirusa u Crnoj Gori.

Većina ispitanika navodi da se o epidemiji koronavirusa u Crnoj Gori informiše putem televizije (66 odsto) i putem portala (50 odsto). Svaki peti ispitanik, 22,6 odsto navodi da informacije traći na zvaničnim sajtovima relevantnih institucija (Institut za javno zdravlje, Ministarstvo zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija, isl.).

Gotovo polovina ispitanika (47,3 odsto) navodi da su primijetili „lažne vijesti“ i dezinformacije o koronavirusu i vakcinama protiv koronavirusa, i to na društvenim mrežama (64,9 odsto), portalima (47,9 odsto) i televiziji (31 odsto).

Govoreći o povjerenju u konkretne crnogorske televizije kada je riječ o izvještavanju o epidemiji koronavirusa, ispitanici navode da u najvećoj mjeri imaju povjerenje u TV Vijesti (50,9 odsto) i RTCG (48,8 odsto).

Kada je riječ o objavama o koronavirusu, ispitanici ukazuju veće povjerenje u RTCG i njihov portal, nego kada je riječ o generalnom radu RTCG.

Odgovornost i kontrola informacija

Više od jedne trećine ispitanika (36,9 odsto) ne zna za postojanje regulatornih tijela.

Da nikada nijesu uputili žalbu povodom neke medijske objave navodi 88,1 odsto ispitanika. 18,9 odsto navodi da to nijesu uradili jer misle da ne bi bilo efektivno, dok 19,9 odsto kao razlog navodi to što ne znaju kako i kome mogu uputiti žalbu.

Polovina ispitanika (54,7 odsto) smatra da je potrebno da država uvijek nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu, sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti.

O istraživanju
Istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti predstavlja ponovljeno kvantitativno istraživanje, sa ciljem godišnjeg praćenja tendencija i promjena u stavovima i mišljenju građana Crne Gore kada je riječ o kritičkom sagledavanju medijskog sadržaja i upotrebe medija

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku koji je definisan kao slučajni troetapni stratifikovani uzorak. Procjena uzorkovanja zasnovana je na dostupnim podacima popisa stanovništva iz 2011. godine i procjena o demografskim karakteristikama populacije iz 2020. godine. Uzorak je reprezentativan prema socio-demografskim kriterijumima – region, tip naselja, pol i uzrast.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 04. marta do 05. maja, 2021. Obuhvaćeno je 16 crnogorskih opština, a učestvovalo je 922 ispitanika. Anketiranje „licem u lice“ trajalo je u prosjeku 15 minuta. Za potrebe istraživanja konstruisan je upitnik koji obuhvata šest cjelina: upotreba medija; povjerenje u medije; kvalitet informacija; „lažne vijesti“ i dezinformacije; „lažne vijesti“ i koronavirus; odgovornost i kontrola informacija.

Margina greške za pojave sa incidencom 50 odsto iznosi +/- 3,23 odsto.