Šćekić tvrdi: Obezbijeđeni ljekovi koji su nedostajali

Manjak pojedinih vrsta ljekova u apotekama, nestabilna zdravstvena zaštita stanovnika Herceg Novog zbog otežanog funkcionisanja bolnice Meljine, kao i potreba dostupnosti savremenih mamografa radi skrininga karcinoma dojke na sjeveru i jugu Crne Gore, neki su od problema koji opterećuju građane koji svakodnevno iščekuju reakciju nadležnih povodom ovih pitanja. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je u intervjuu za Portal RTCG da su ljekovi koji su nedostajali, a nalaze se na Listi Fonda za zdravstveno osiguranje, uglavnom već obezbijeđeni, te da svakodnevno pristižu u skladište Montefarma i vrše se redovne i vanredne isporuke ljekova u apotekama.

Interes i cilj resora kojim upravlja je, kako kaže, povratak bolnice Meljine u državno vlasništvo i od toga neće odustati. Najavio je da će kotorska i beranska bolnica do kraja godine dobiti dva nova digitalna mamografa za ranu dijagnostiku karcinoma dojke.

Kada će se država zvanično zadužiti kako bi se neophodni novac prebacio u budžet Fonda za zdravstveno osiguranje i tako kupili ljekovi?

Šćekić: Država je već obezbijedila i nastaviće u kontinuitetu da obezbjeđuje sredstva za funkcionisanje zdravstvenog sistema, a nabavka ljekova u medicinskih sredstava jedna je od najvažnijih aktivnosti, na koju Vlada stavlja poseban akcenat. U prilog tome govori podatak da je Fond za zdravstveno osiguranje, 28.10.2022. godine uplatio Montefarmu 13,75 miliona eura za nabavku ljekova i medicinskih sredstava, a već sledeća uplata realizovana je 09.11.2022. godine, kada je uplaćeno dodatnih 10 miliona eura.

Dakle, u periodu od samo desetak dana za nabavku ljekova i ostalih neophodnih medicinskih sredstava uplaćeno je gotovo 24 miliona eura. Važno je da razumijemo da nakon uplate novca postoji određena zakonska procedura za realizaciju postupaka javnih nabavki, ali iz Montefarma sam dobio uvjerenje da će u tom periodu zalihe biti stabilne.

Koji ljekovi sve fale, a padaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje?

Šćekić: Ljekovi koji su nedostajali, a nalaze se na Listi Fonda za zdravstveno osiguranje uglavnom su već obezbijeđeni, svakodnevno pristižu u skladište Montefarma, a potom se distribuiraju našim apotekama. Imajući u vidu činjenicu da u okviru Montefarma, kao državne veledrogerije, posluje 56 apoteka u svim opštinama u Crnoj Gori, sprovode se redovne i vanredne isporuke kako bi se na što brži i efikasniji način snabdjeli građani neophodnim ljekovima.

Građani tvrde da pored ljekova za onkološke pacijente u apotekama nema dovoljno ni insulinske terapije? Da li je to tačno?

Šćekić: Apsolutno je netačna informacija da u ovom trenutku nedostaju citostatici i insulini u apotekama Montefarma. Pojedini citostatici i ljekovi za liječenje rijetkih i teških oboljenja, koji su van Liste ljekova, imaju poseban režim nabavke i to na osnovu odobrenja komisija Fonda, Ministarstva zdravlja ili konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore. Dakle, kada se pacijentu odobri lijek, Montefarm pristupa nabavci lijeka u količini koja je potrebna, u najkraćem mogućem roku.

Do kad najkasnije u apotekama onkološki, insulinski i drugi pacijenti mogu očekivati ljekove?

Šćekić: Onkološki i insulin zavisni pacijenti imaju na raspolaganju propisane terapije, dok se ostali ljekovi konstantno nabavljaju i distribuiraju shodno dinamici isporuka od strane dobavljača. Jedini izuzetak su sporadične nestašice pojedinih vrsta ljekova i medicinskih sredstava kada dobavljač nije u mogućnosti da isporuči ugovorene količine, kao i u slučaju kada iz nekog razloga, kao što je nedostatak supstanci za proizvodnju nekog lijeka, proizvođač trenutno prekine proizvodnju, s čim smo se i mi i sve države Evrope, suočili nedavno nekoliko puta. Na ovakve i slične situacije Montefarm ne može da utiče, naročito što se nabavka ne sprovodi direktno od proizvođača, već posredstvom dobavljača, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Vidite li rješenje za bolnicu Meljine?

Šćekić: Vlada Crne Gore formirala je Radnu grupu koja se intenzivno bavi svim izazovima koje je loša privatizacija bolnice Meljine od strane prethodne vlasti dovela u težak položaj. Problem sa kojim se suočava ova ustanova i svi zaposleni u njoj zahtijeva multisektorski pristup i odgovor koji ne može riješiti isključivo i samo resor zdravlja jer kao što je već poznato radi se o predmetu koji je, između ostalog, i pod sudskim sporom, a država na sve načine pokušava da iznađe najbolje, a na zakonit način utemeljeno rješenje za izlazak iz te situacije. Naš interes i cilj je povratak bolnice Meljine u državno vlasništvo. Od tog cilja nećemo odustati, ali isto tako nećemo pribjeći bilo kakvom rješenju koje nema dugoročnost i konačnost izlaska iz ove situacije.

Kada će biti kupljena dva nova savremena mamografa radi skirninga karcinoma dojke na sjeveru i jugu Crne Gore?

Šćekić: Skrining karcinoma dojke sprovodi se u četiri opštine u Crnoj Gori (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin) od 2015. godine. Da bi se ovaj preventivni program proširio na nacionalni nivo, neopohodno je bilo obezbijediti dva nova digitalna mamografa. Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva zdravlja, za ova dva dijagnostička aparata, kroz raspodjelu sredstava NKT-a obezbijedila je 387.200 eura.

Odlučeno je da se ovi dijagnostički aparati instaliraju u Opštoj bolnici Kotor, za sprovođenje skrining programa za cijelu južnu regiju i Opštoj bolnici Berane, čime se obuhvatio sjeverni dio države. Obje ustanove već su pokrenule tenderski postupak za nabavku mamografa, tako da se očekuje da do kraja ove godine bude završena kompletna procedura. S obzirom na to da je mamografija primarni skrining test u skrining programu karcinoma dojke, na taj način bi se približili ciljanoj populaciji, povećao bi se broj žena kod kojih bi se bolest otkrila u najranijoj fazi, kada su šanse za izlječenje značajno veće.