Svake godine na praznik svetog Jovana Vladimira, 4. juna po novom kalendaru, veliki broj vjernika okuplja se kod manastira, kojeg Albanci kolokvijalno nazivaju Šin-Đon. Mole mu se i hrišćani i muslimani.
Vladimir je bio poznat kao pobožan, pravedan i miroljubiv vladar koji se se uključivao u veliki rat, koji je kulminirao 1014. godine vizantijskom pobjedom nad Samuilom.
Jovan Vladimir je na presto stupio oko 1000. godine, naslijedivši još u dječačkom uzrastu svog oca Petrislava. Njegov dvor se nalazio na brdu Kraljič kod sela Koštanjica blizu Skadarskog jezera, u Krajini.
Bliske veze sa Vizantijom nisu mu pomogle jer je Samuilo napao Duklju 1009. ili 1010. godine.
Vladimir se poslije izvjesnog vremena predao, što se u ljetopisu pripisuje njegovoj želji da izbavi svoj narod od gladi i mača.
Odmah je poslat u zatvor u Prespu, prijestonicu Samuilove države u zapadnoj Makedoniji. Ubrzo se oženio i živio povučeno sa svojom ženom Kosarom u potpunoj svjetosti i čednosti, ljubeći Boga i služeći mu i noću i danju. 1015. godine pozvan je da dođe na carski dvor u Prespu, ali ga je Kosara odgovarala od tog puta i sama otišla tamo.
Car je prima sa počastima i ponovo poziva kneza da dođe, šaljući mu zlatni krst na kome se zakleo da mu ništa nažao neće učiniti.
Dva episkopa i jedan pustinjak došli su dukljanskom knezu, i predali mu drveni krst. Vladimir je poljubio krst, stavio u svoja njedra, i krenuo u Prespu. Čim je stigao tamo ušao je u jednu crkvu da se pomoli Bogu. Izašao je iz crkve držeći onaj drveni krst.
Pred samim crkvenim vratima oborili su ga vojnici Vladislava i odrubili mu glavu. Bilo je to 4. juna 1016. godine.
Motiv za ovo ubistvo nikad nije bio sasvim jasan. Sumnja se da je Vladislav bio obaviješten da Vladimir želi da obnovi savezništvo Duklje sa Vizantijom, a to je bilo veoma nepovoljno za njega i zato je naredio njegovo ubistvo.
Relikvija vezana za sveca je krst za koji se vjeruje da ga je držao u rukama kada su ga pogubili. Taj krst se tradicionalno čuva u porodici Andrović iz Veljih Mikulića. Svake godine na Trojičin dan iznosi se pred litijom na vrh planine Rumije.
Sveti Jovan Vladimir se smatra nebeskim zaštitnikom Bara. Od 1381. godine njegove mošti se čuvaju u Manastiru svetog Jovana Vladimira kod Elbasana, a od 1995. u pravoslavnoj sabornoj crkvi u Tirani.
U Albaniji se ovaj svetac veoma poštuje i slavi. Svake godine na njegovu slavu skuplja se mnogo ljudi oko crkve gdje se čuvaju njegove mošti.
Svake godine na praznik svetog Jovana Vladimira, 4. juna po novom kalendaru, veliki broj vjernika se okuplja kod manastira, kojeg Albanci kolokvijalno nazivaju Šin-Đon.
U jutro toga dana ćivot sa svečevim moštima se postavlja nasred crkve pod baldahin i otvara. Nakon jutarnje liturgije sveštenici obnose ćivot tri put oko crkve s pojanjem, dok ih okupljeni narod prati držeći zapaljene svijeće u rukama.
Ćivot se zatim postavlja pred crkvu da bi ga vjernici cjelivali, pri čemu im se dijeli pamuk koji je držan u ćivotu od prošlogodišnjeg praznika.
Brojne su priče o iscjeljenjima bolesnih, kako hrišćana tako i muslimana, nakon molitve kod svečevih moštiju.
Ove godine na dan nebeskog zaštitnika Bara otvaranju baldahina sa ćivota u kojem se čuvaju svečeve mošti u crkvi Svetog Jovana Vladimira prisustvovala je i delegacija Bara koju je predvodio potpredsjednik Opštine Radomir Novaković Cakan.
“…kada je Dukljansko Kraljevstvo bilo potpuno razoreno pred naletom Rašana/Srba, 1215. godine, mošti Sv. Vladimira prenešene su iz manastira Sv. Marije Krajinske u manastir Sv. Jovana Vladimira u Elbasanu (tanasnja Albanija)….svetac, štovan ne samo među pravoslavnim Crnogorcima vec i u Dalmaciji, Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, te Rimokatolicima i muslimanima u Crnoj Gori. U Srbiji kult Sv. Vladimira istorijski nikada nije postojao…”Mene… Više »
Bio je knez Duklje, hrišćanin, a zvao se samo Vladimir. Očigledno slovensko ime. Bio je sahranjen u manastiru Prečista Krajinska kod Skadarskog jezera, a 350 godina nakon njegove smrti, Albanci mu odnose mošti iz Zete u Albaniju (naredio Karlo Topija). Dakle, otet, ukraden. Tamo je položen u manastir svetog Jovana Krstitelja, i od tada uz ime Vladimirovo dodaju i Jovan,… Više »
Svi hriscani prije raskola su bili Pravoslavci u pravom smislu te rijeci.
E jesu vala i Isus je Srbin bio…
Nije: ”…, a 350 godina nakon njegove smrti, …”, no je u pitanju 1215. godina. Tada su Nemanjići bili (neđe) na vrhuncu svoje moći, ali ni pokušali nijesu da povrate – u Duklju-Zetu – ćivot velikog dukljanskog sveca, prosto zarad toga što su jedva dočekali (dobro im je došlo) da taj njima – tuđi kult – nestane sa ovih prostora… Više »
Paganski običaji
Nema boljeg zastitnika nego kad imas posao i platu 2000e sve ostalo je maska
Pa su ga nasli danas otvarat na dan Bajrama? E sto se radi…
Njega otvaraju na današnji dan mnogo vjekova prije nego što je iko na ovim prostorima i čuo za Bajram. Tek poslije 450 godina od njegove smrti Turci donose Bajram ovuda.
Kakve vise mosti i dokle vise nekrofilija i slavljenje davno umrlih? Slavimo zivot a ne smrt. Ovo je 21 vijek ljudi…Ej…!
A dako se najedeš mesa u ovozemaljskom životu, nego misliš li mrčo šta ćeš kad umreš?
Kad se umre, to je kraj, otoče moj goli
Sto smo sve pretrpjeli devedesitih godina od Amfilohija i njegove bratije samo pri pomenu crnogorskog svetog Jovana Vladimira Dukljanskog. Sada Amfilohije podize crkve u njegovu cast. Ovakvoga popa nema u svijetu.
Lazne Cuce, Sveti Jovan Vladimir nista nema sa Crnom Gorom sem sto je srpski svetac a nasa Crna Gora srpska drzava. Pozdrav iz Katunske Nahije
Shen Gjon je albanski svetac
A kako nema čoče, bio je knez Duklje, a u toj Duklji su živjeli moji preci i bio im je vladar. Nijesu oni iz Pirota ili Tirane živjeli ovdje u Duklji, jer da jesu živjeli bi i sad, a ni ja se nijesam doselio iz Pirota ili Tirane ovđe na tuđu đedovinu, nego su mi ođe korijeni. Eto vidiš kako… Više »
Kult Sv. Vladimira je potisnut od strane krvoloka Nemanjica kako bi ostvarili vlast nad Dukljom. I dan danas sekta spc ućeruje svetosavlje kod nas
Onda odreci se svetosavskog Ostroga i cetinjskog manastira
Tačno Krsto.A sad ga svi svojataju i kite se Svetim Vladimirom I Matica Crnogorska i Uprava za dijasporu i organizuju izložbe po Albaniji.
bez znanja Fondacije,Narodnog Muzeja , Glavnog urednika itd itd.Sramota .No ovaj neznaveni nas narod to ne zna dok mu neko ne saopšti,Užas jedna.
Tekst je katastrofalan. Postoji samo jedan izvor koji govori o prvom crnogorskom Svecu, Sv. Vladimiru Dukljanskom. O njemu se zna samo ono što je napisao Pop Dukljanin. Pisac teksta nije pročitao što je Vladimiru Dukljanskom napisano, nego mu je neko ponešto ispričao. Mislim da bi CDM morao da ponovi tekst, koji bi bio preciznije napisan.
Tacno tako. To sam i ja primjetio. Mnogo pogresnih detalja i mnogo toga izostavljenog. Katastrofalan tekst.
Svetac se zove SVETI VLADIMIR DUKLJANSKI, Knez Duklje , Zete i istorijskom vertikalom današnje Crne Gore. Dodatak rođenom imenu JOVAN , dobio je po manastiru Šin Đon što na Albanskom znači Sveti Jovan
Epohalno djelo o njemu izdala je 2016 god FONDACIJA SVETI PETAR CETINJSKI
Nije dobio ime Jovan po tom manastiru već manastir po njemu. Ime Jovan je dobio jer je postradao slično svetom Jovanu Krstitelju – posjekli su mu glavu na pravdi Boga.
Bole, kako se ime Jovan pojavljuje uz Sv. Vladimira Dukljanskog trista godina poslije njegove smrti, više je vjerovatno da je zbog mjesta u kojem je sahranjen a koje se tako zvalo i ranije..
Samo ne znam sto ce vam ovo na pocetku- koga albanci zovu … koga briga kako koga albanci zovu. Jel to popunjavate tekst samo ? Nemojte politiku dje joj nije mjesto i ne cackajte narod na svaku temu
Albanci ga tako zovu jer je njihov svetac
A tebe ne mora da te je briga
istina o Manastiru u Shijonu.1381-1383 Karl Topia Alb Velikas rinovira manastir Sveti Jovan i mosti svetog Vladimira Dukljanskog premjesta iz Draca u taj Manastir i spajanjem dva sveca dobijamo ime Manastir sveti Jovan Vladimir.U nacionalnom Muzeju u Tirani pored dio mosti Sv Vladimira imamo njegov pokrivac 1.5x 2.3 otprilike koji nadjen u Gllavenicu,danasnji grad Ballsh
I njega je spc prisvojila ali im se nekako ne uklapa u njihovu istoriju
Tebi se ne uklapa mozak sa glavom.
Sveti Jovan Vladimir je smatran za prvog srpskog svetca i kanonizovan u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi vec 150 godina. Postoji freska Svetog Jovana Vladimira u Hilandaru iz 18og vijeka i brojne crkve i manastiri posveceni njemu u Srbiji Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
U Srbiji je Sveti Vladimir poceo da se slavi kada je Cincarsko slovensko stanovnistvo iz Voskopoje i okoline Korce iseljava u Austriji to je danasnjoj Vojvodini.u 18 vijeku posle 1725 godine.Posjetite Nacionalni muzej u Tirani i uvericete se u mnogo toga.