Trećina ljekara prima 550 eura

Sindikat doktora medicine saopštio je juče da se od javnosti skriva da više od 500 ljekara mjesečno zarađuje svega 550 eura, što je, kako su ocijenili, više nego alarmantno, jer se radi o trećini doktora. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ranije je saopštio da je najveća zarada u zdravstvu koja je isplaćena prošlog mjeseca, sa svim dodacima, iznosila oko 2.500 eura, dok je prosječna plata u oktobru bila 930 eura. U Sindikatu doktora medicine se pitaju zašto se kriju osnovne zarade, ističući da se one za više od 1.000 specijalista kreću od 630 do 700 eura.

<<<Ljekari u oktobru primali prosječno 930 eura, najveća zarada 2.500<<<

“Nepotpunim informacijama, njihovim selektivnim plasiranjem obmanjuje se javnost, koja može steći pogrešan utisak da je 930 eura plata koju većina doktora prima u javnozdravstvenim ustanovama Crne Gore. Mora se istaći da ovaj matematički prosjek skriva realnu sliku stanja zarada u zdravstvu”, navela je predsjednica Sindikata Milena Popović-Samardžić.

I u Sindikatu zdravstva saglasni su da to nije realna slika stanja zarada ljekara. Predsjednica tog sindikata, pri Savezu sindikata, Ljiljana Krivokapić za Pobjedu kaže da je nemoguće da ljekar sa svim dežurstvima, minulim i prekovremenim radom za mjesec dana zaradi 2.500 eura.

“Gdje su te plate od 2.500 eura? Ja kao subspecijalista imam koeficijent složenosti 11 i to je maksimum u rangiranju plata u zdravstvenom sistemu. Imam dodatak na svoj minuli staž i oko 1.000 eura na što kao subspecijalista na osnovu granskog kolektivnog ugovora imam mjesečno. Moja plata sa svim tim, bez dežurstava i bez dodataka za pripravnost, koju imam u sekundarnom nivou kao kardiolog, jeste oko 800 eura. Mogu da dežuram tri do četiri puta, ali opet najviše mogu da zaradim mjesečno od 1.100 do 1.300 eura”, naglašava Krivokapić.

Ona je dodala i da hirurzi zbog dužine operacija mogu da zarade malo više, ali da platu od 2.500 eura može da primi samo upravljačka struktura, odnosno menadžment.

“Samo oni sa svim dodacima mogu da izvuku toliku platu”, ističe Krivokapić, objašnjavajući da je u okviru za obračun zarada u zdravstvenom sistemu startni dio plate minuli rad i trinaestina regresa koja se prima svakog mjeseca za godinu.

Prema njenim riječima, sve mimo startne plate i plaćenog radnog vremena je zarada van radnog vremena, koja traži veće radno angažovanje, odvajanje slobodnog vremena, odvajanje od porodice, rad 24 sata.

“Da li to zaslužuje da vam neko da startnu platu od 500 ili 600 eura. Sa fakultetom koji mi završimo to je zaista porazno”, poručila je Krivokapić, navodeći i da najmanju platu primaju ljekari u centrima za podršku, jer nemaju mogućnost dežurstva ili prekovremenog rada.