Iako ideja postoji odavno nesrodničko doniranje organa u Crnoj Gori praktično ne postoji jer u registru Ministarstva zdravlja još nema vlasnika donorskih kartica. I dok je na listi čekanja za transplantaciju organa 76 odraslih i 11 djece, mnogi se s razlogom pitaju koliko smo spremni da pomognemo drugima. Zato je Ministarstvo zdravlja izdvojilo novac kako bi počelo kampanju o važnosti doniranja organa…, prenosi TVCG.
Jedna od ideja koju crnogorsko društvo teško prihvata je doniranje organa nakon smrti. Građani se slabo interesuju za davanje saglasnosti za taj postupak, pa trenutno u Crnoj Gori nema vlasnika donorskih kartica.
“Ovo je prilika da pozovemo građane da se jave da dobiju svoju donorsku karticu”, kaže Sandra Damjanović iz Ministarstva zdravlja.
No, sudeći po odgovorima građana, o tome se mnogo ne razmišlja. Nijesu informisani o donorskim karticama, ali i da jesu, kažu da ne bi zavještali svoje organe.
Dok se građani plaše zloupotreba, iz Ministarstva napominju da podatke o donorima strogo čuvaju.
“Podaci se dostavljaju u koverti s naznakom povjerljivo, čuvaju se u Ministarstvu zdravlja na posebnom računaru koji nije umrežen s ostalima i to je način koji garantuje sigurnost”, kaže Damjanovićeva.
A razlog nesigurnosti građana je nedovoljna informisanost o donorskim karticama, kaže sociološkinja Marija Jovčić Stanković.
“Ne možemo reći da u crnogorskoj tradiciji i kulturi ne postoji humanost kao vrijednost. Donorska kartica je izraz lične volje ali i dio kolektivnog indentiteta i pravo je pitanje koliko smo kolektivno odgovorni”, kaže sociološkinja.
Ko želi, ima prema kome biti odgovoran. Trenutno je na listi čekanja za transplantaciju organa 76 odraslih i 11 djece.
“Na listi čekanja za transplantaciju bubrega su 43 osobe, jetre 20 osoba, pluća 10… što se tiče djece sedmoro čeka za transplantaciju burega i četiri za jetru”, kaže Damjanovićeva.
Iz Ministarstva objašnjavaju da je potrebno da 20 odsto građana budu potencijalni donori da bi sistem transplantacije organa bio održiv. Zato se za 2024. priprema kampanja podizanja svijesti o važnosti doniranja organa.
To pozdravlja i Jovčić Stankovićeva.
“Jedini način da se nešto uradi po pitanju donorstva u Crnoj Gori je jaka kampanja koja bi pružila informaciju na sva pitanja koja građani mogu da postave i jaka edukacija”, kaže ona.
Kako se postaje vlasnik donorske kartice?
“Građanin koji je zainteresovan da ima donorsku karticu može se javiti izabranom ljekaru i potpisati saglasnost za doniranje organa u slučaju smrti. U tom slučaju dobija karticu”, kaže Damjanovićeva.
Taj postupak može biti opozvan u svakom trenutku.
Država svaka donore traži i finansira a da se razumijemo nijesam materijalista, a sobzirom ova nama šta je dala a ima organa kod čovjeka dosta, pa bi mogao samo jedan organ da joj doniram a više ne.
Zašto ne razmislite nekoj naknadi (npr. 10-20 hiljada eura) zakonskim ili testamentarnim nasljednicima osobe koja donira organe? To bi bio odličan motiv potencijalnim donorima, da obezbijede svoju porodicu.
Tačno. Troškovi npr. dijalize su veći od toga.
A zasto nema kartica u Ministarstvu zdravlja s obzirom da ima dosta ljudi koji su kod izabranog ljekara trazili i dobili donoroske kartice, jer su zeljelji da budu donori organa???
Molim novinare da provjere i tu informaciju.
I mene zanima. Ja sam se jos 2011-e prijavila i dobila karticu od izabranog.
Morate dovesti renomirane ljekare, stručnjake, koji će se baviti ovom kompleksnom temom, a ne službenicu koja radi sa papirima
Boze kakav smo to narod,neobrazovan i zatucan.
Sto ne uzmu donorske kartice na prvom mjestu medicinsko osoblje i doktori ? Pa cemo i mi ostali smrtnici…