Društvo

URA: Nastavak politizacije i centralizacije obrazovnog sistema

Planirana reforma obrazovanja predstavlja nastavak brutalne politizacije i centralizacije obrazovnog sistema, smatraju u Građanskom pokretu URA.

Kako je saopšteno na konferenciji za novinare te partije, neshvatljivi, improvizatorski i eksperimentalni načini kreacije i realizacije obrazovne politike mogu ostaviti nesagledive posljedice na cjelokupnu stvarnost, kvalitet i funkcinalnost školskog sistema.

„Ozbiljan pokušaj zvaničnika, nosilaca obrazovne politike, kroz usvajanje radiklanih promjena zakonske regulative iz sfere obrazovanja, koje se planiraju od 1. septembra, donosi negativne promjene“, smatra članica Predsjedništva GP URA, Zdenka Grbavčević.

Prema njenim riječima, inicijator nije sagledao nemogućnost primjene seta zakona, i to po ko zna koji put na štetu učenika i realizatora nastavnog procesa, iz razloga neblagovremenosti.

„Smatramo da je implementacija Obrazovnog programa za osnovno obrazovanje i vaspitanje trebalo da se primijeni postepeno, na način da je od školske 2017/18. godine obuhvaćen prvi ciklus (prvi, drugi i treći razred), od školske 2018/19. drugi ciklus (četvrti, peti i šesti razred) a od školske 2019/20. treći ciklus (sedmi, osmi i deveti razred)“, navela je Grbavčević.

Kako je navela, URA predlaže obavezno formiranje komisija prilikom prijema nastavnika u radni odnos, koje obrazuju isključivo nastavnička vijeća, a ne da rukovodioci shodno statutarnim ovlašćenjima.

„Za nas u GP URA je neprihvatljiva brutalna centralizacija i politizacija obrazovnog sistema, jer se vodilo računa o onima koji su odano realizovali partijsku politiku. Zbog toga predlažemo da izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova realizuju nastavnička vijeća i školski odbori, i da se direktorima ne uskraćuje pravo ponovnog konkurisanja“, kazala je Grbavčević.

Potpredsjednica GP URA, Suada Zoronjić, smatra da je reforma dug proces koji treba da teče kontinuirano i postupno, počevši od prvog nastavnog ciklusa pa na dalje, kako bi svi učenici i nastavnici bili spremni i postupno se edukuvali i pripremili za nastupajuće promjene.

„Neshvatljivo je da pojedini nastavnici budu nosioci reforme, a da pritom trpe štetu“, kazala je Zoronjić.

Prema njenim riječima, o tome da je ovoj vlasti svaka reforma gora od prethodne govori i činjenica, smanjenja broja časova pojedinih predmeta, što će se, kako je navela, posebno odraziti u većim školama, gdje je veći broj odjeljenja.

Zoronjić tvrdi da su ovog puta na margini nastavnici predmeta geografija, istorija , biologija, zdravi stilovi života, maternji jezik i muzičko.

„Reduciranjem broja časova, doći će i do smanjenja norme i više od deset odsto, što je rezultat pogrešne politike vladajuće partije, koja nije izmislila u ovom slučaju toplu vodu, već ova reforma predstavlja puko prepisivanje od Hrvata i Srba“, navodi Zornjić.

Iz GP URA ističu da je cilj prosvjete da se omogući razvoj moralne i obrazovne ličnosti, da se teži temeljnoj reformi kako bi se dostigao respektabilan nivo znanja koji bi se pokazao na međunarodnom nivou.

„A ne samo puko prepisivanje od komšija i implementacija reforme, bez obzira koliko je sadržaj oskudan za učenike, a egzistencija nastavnika ugrožena“, dodala je Zoronjić.

Kako je navela, ovakva reforma neće biti nikakav iskorak vladajuće partije, već samo urušavanje osnovnih egzistencionalnih pitanja, što će biti pogubno za sve građane Crne Gore.

„Brzina kojom je sprovođena ova reforma i nedovoljan rok za stručnu javnu raspravu imaju za posljedicu da ključne institucije koje treba da implementiraju ove zakone nijesu usaglašene, što vidimo kroz višenedeljnu raspravu između Univerziteta Crne Gore sa jedne, i Ministarstva prosvjete i Vlade sa druge strane“, kazala je Zoronjić.

Ona je dodala da se to posebno vidjelo oko pitanja sjedišta Visoke medicinske škole u Beranama.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
z d
Gost
z d

Pa kad toliko vodite računa o obrazovanju zašto svoje stavove ne izložite u Skupštini već preko ovakvih saopštenja pokušavate na nabacite neke jeftine poene za sebe. Jedino u Skupštini možete uticati na usvajanje i izmjenu zakona, sve ostalo je prazna priča.

bilbord
Gost
bilbord

z d, tako je. Niko nema obavezu da sluša diskusije sa nekakvih nvo “primjedbi”… i lokalnih politikantskih “preporuka”. A ne znam ni što to štampa uopšte prenosi…

Send this to a friend