Većina đaka ide u školu, nema štrajka nastavnika

U većini osnovnih i srednjih škola od ponedjeljka izvodiće se nastava u tim ustanovama, dok su neke, zbog ograničenih kapaciteta, odabrale drugi model koji podrazumijeva da đaci prvog, drugog i trećeg razreda obavezno dolaze na časove, a ostali naizmjenično.

Ova dva modela izradila je radna grupa Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i ponudila ih je školama da izaberu onaj koji smatraju da je najbolji u skladu sa njihovim mogućnostima, ali iz resora ministarke Vesne Bratić nijesu odgovorili na pitanja Pobjede koliko se, između ostalog, tačno škola opredijelilo za određeni vid nastave.

Onim srednjim školama koje odaberu da se nastava odvija naizmjenično (da se, na primjer, sedmično smjenjuju odjeljenja – jedni uče u školi, drugi onlajn) preporučili su da đaci četvrtog razreda obavezno idu na časove. Obaveza je i da se praktični dio nastave održava, kako u školi, tako i kod poslodavca. Poželjno je i da deveti razred non stop ide u školu. Što se tiče nastave za opšte obrazovne predmete, ona će se izvoditi naizmjenično.

Zamijenjen model iz prvog polugodišta

Sve ove izmjene u organizaciji nastave uslijedile su nakon što se ispostavilo da prethodni model, koji se primjenjivao u prvom polugodištu, nije dao željene rezultate. Tada su u školu išli đaci do šestog razreda, uključujući prvi razred srednje škole, dok su ostali učili od kuće.

Da taj model nije bio dobar, ukazivala je i međunarodna organizacija Unicef, profesori, stručnjaci…, pa i ombudsman koji je na kraju zatražio od Ministarstva da u drugom polugodištu svi đaci idu u školu – jer se moraju obezbijediti jednaki uslovi obrazovanja za sve.

Ukazivano je da svaka peta porodica sa djecom do 18 godina nema internet, te da oni ne mogu da prate nastavu onlajn.

Radna grupa koja je izradila nove modele za organizaciju nastave u doba korona virusa nije završila time posao, već će i u narednom periodu da prati kako se sve odvija u praksi i hoće li biti nužne određene korekcije.

“Pratićemo ima li nekih problema”, kazao je Pobjedi Radoje Novović iz Zavoda za školstvo.

Ispričao je i da su skraćeni programi, odnosno planovi za drugo polugodište.

“Uvažili smo činjenicu da zbog specifičnih okolnosti nastavnici ne mogu u punom kapacitetu da realizuju plan i program, kako bismo ih rasteretili, a da se minimum ne izgubi. Redukovali smo i ispitne kataloge za predmete koji se polažu na maturskom, da ne dođu u situaciju da budu pitani za nešto, a nijesu učili”, rekao je on.

Rad u više smjena

Novi model izvođenja nastave će opteretiti pojedine profesore koji će raditi više od predviđene norme zbog toga što će časovi biti organizovani u više smjena.

Sindikalci su nedavno poručili da će se boriti za svoje zaposlene da im se za to poveća plata, jer nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave, koji će neki od kolega morati da drže, isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima.

“To mora biti uvećana norma ili prekovremeni rad”, rekli su oni.

Poručili su nedavno da od ponedjeljka, 25. januara, svi profesori po zakonu moraju da imaju aneks ugovora o prekovremenom radu, ali su nakon te najave odmah dobili poziv od Ministarstva, te su počeli da razgovaraju na koji način treba da se riješi njihovo pitanje.

Ono što je izvjesno jeste da trenutno nema novca da se plati prekovremeni rad određenim profesorima…

Neprimjeren ton premijera prema prosvjetarima…

Premijer Zdravko Krivokapić ove sedmice održao je sastanak sa direktorima škola i poručio im, prijeteći i neprimjerenim tonom, da će njihov štrajk gledati kao na opstrukciju Vlade…

Rekao je i da moraju da pokažu solidarnost i sa onima koji su u mnogo težoj materijalnoj situaciji koja je izazvana korona krizom.

Dio javnosti je kritikovao način na koji je premijer razgovarao sa prosvjetarima, pa su pojedini predstavnici Sindikata poručili da su iznenađeni njegovim tonom obraćanja prema više od 12.000 prosvjetara.

“Prijetnji sa naše strane nije bilo. Niti ucjena. Od Vas ne očekujemo prijetnje, već razuman i normalan socijalni dijalog”, poručio je potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Nikolaj Knežević, dodajući da priča oko zahtjeva valorizacije rada nastavnika nije nova, jer su isto tražili i od prethodne administracije od početka školske godine sa kojom su imali konkretan socijalni dijalog koji je rezultirao povećanjem zarada u prethodnoj godini od 12 odsto.

Sindikalci ne gube nadu da će doći do rješenja i da će svi nastavnici dobiti ono što su zaslužili.

“Koji će to biti period – kratak ili dugačak, vidjećemo”, kaže za Pobjedu vršiteljka dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Crne Gore Slavka Bošković.

Nema štrajka

Kaže da su začuđeni otkud premijeru priča o štrajku kad niko od njih, ko je na vrhu sindikata, niti je bilo ko na njihovim zvaničnim organima pominjao tu mogućnost.

“Govorili smo o instrumentima sindikalne borbe, ali znate koja je to lepeza – pa socijalni dijalog je jedan instrument”, objašnjava ona.

Veliki broj nastavnika prihvatio je takozvani teži model nastave i tu su, smatra Bošković, pokazali posvećenost učenicima bez obzira hoće li im se to na kraju platiti ili ne. U narednom periodu sakupiće podatke koliko prosvjetara radi mimo norme.

“Svi zajedno želimo da iznađemo način da svim ljudima koji su radili puno da se osmisli način kako ćemo da to valorizujemo. Činimo napor za to i (nadležni) pokazuju razumijevanje da nas saslušaju i iznađu neki način. Vrlo su otvoreni da nastavimo razgovor”, navodi Bošković.

Profesori su, prema njenim riječima, i ranije dok su izvodili onlajn nastavu bili opterećeni.

“Suština je skoro slična. Dobro je sada što je data mogućnost da svaka škola može da izabere određeni model ili nešto treće ako će to bolje odgovarati školi”,smatra ona.