Broj pušača u Crnoj Gori porastao je za 4,5 odsto u odnosu na prije pet godina, a u mlađem uzrastu žene prednjače u konzumiranju duvanskih proizvoda u odnosu na muškarce, pokazuju rezultati istraživanja koje je lani sproveo Institut za javno zdravlje.
U odrasloj populaciji starosti od 15 do 64 godina, bilježi se povećanje zastupljenosti stanovnika koji puše, od 31 odsto 2012. godine, na 35,4 odsto. Navedeni podaci zabrinjavaju, posebno zbog toga što je u Crnoj Gori, do posljednjeg istraživanja evidentiran trend pada konzumenata duvanskih proizvoda kazala je Pobjedi prof. dr Agima Ljaljević, direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje i nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana.
Kada se podaci o broju pušača uporede sa zvaničnim podacima o broju stanovnika, ispada da je na nikotinu više od 220.000 građana Crne Gore.
Brojke neumoljive
Ona ističe da navedeno istraživanje pokazuje da je 17,1 odsto nepušača nekada tokom života koristilo duvanske proizvode, pa je samo 47,6 procenata, tokom cijelog života apstiniralo od pušenja.
Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosila je 36,2 odsto među muškarcima i 34,5 odsto među ženama, što ukazuje na posebno značajan trend povećavanja ove pojave među ženama. Pri tome, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak jedan odsto nego među muškarcima iste starosti.
“Činjenica je da su kulturološke i sociološke prilike uslovile promjene u ponašanju žena u Crnoj Gori, koje je, na žalost, neusklađeno sa zdravljem. Stoga je razumljivo da se komplikacije upotrebe duvanskih proizvoda javljaju u sve ranijoj životnoj dobi, a zbog pušenja žena u trudnoći i tokom ranog razvoja djeteta komplikacije su često evidentne i dječijem dobu”, ocijenila je dr Ljaljević.
Ukazuje da trend povećanja broja korisnika duvanskih proizvoda među mladima većine zemalja okruženja nije mimoišao ni nas.
“Trend uvećanja broja pušača kod mladih potvrdila su sva prethodna istraživanja. Broj korisnika duvanskih proizvoda je značajno povećan i među petnaestogodišnjacima (GYTS) i među šesnaestogodišnjacima (ESPAD), kao i onima starosti od 15 do 24 godine (ovo je životna dob kada najveći broj konzumenata počinje sa korišćenjem duvanskih proizvoda)”, kaže ona.
Problem među osnovcima
Posebno je, ističe Ljaljević, povećana zastupljenost mladih pušača muškog pola i iznosi oko 11 odsto među petnaestogodišnjacima, što je dvostruko više u odnosu na prethodno istraživanje.
“Zastupljenost među šesnaestogodišnjacima iznosila je 18 odsto, što je značajno više nego u prethodnom istom istraživanju. Kod djevojaka je zastupljenost niža, ali se bilježi tendencija povećanja, da bi nakon 16. godine zastupljenost upotrebe duvanskih proizvoda bila veća nego kod vršnjaka muškog pola”, navela je.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori povećan broj mladih koji su eksperimentisali duvanom tokom života.
“Osim toga, smanjena je i starost korisnika pri prvom koriščenju duvanskih proizvoda. Ispitanici su naveli da je izražena dostupnost duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, čime se objašnjava početak korišćenja u ranoj dobi, ali i visoka prevalencija”, ističe Ljaljević.
Kršenje normi
Kako ocjenjuje, navedeni podaci ukazuju da se mjere ograničenja upotrebe duvanskih proizvoda ne primjenjuju adekvatno i dosljedno u Crnoj Gori.
“Ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda na javnim mjestima je prestalo da se sprovodi, čime se omogućilo korisnicima da slobodno, bez sankcija, upotrebljavaju duvanske proizvode na javnim mjestima, uključujući i ona na kojima borave djeca i mladi (igraonice, kafići, restorani…). Pored toga, ranija zabrana reklamiranja, promocije i nuđenja duvanskih proizvoda više se striktno ne primjenjuje, što ima efekte na formiranje stavova mladih o pušenju”, navodi dr Ljaljević.
Dodaje da je istraživanje pokazalo da najveći broj mladih smatra da se duvanski proizvodi veoma lako nabavljaju i da su njima dostupni, iako je zakonska zabrana prodaje duvanskih proizvoda maloljetnicima na snazi.
“Mogućnosti kupovine duvanskih proizvoda nemaju ograničenja, čak i u slučajevima kada se radi o djeci kojima je jednostavno utvrditi maloljetnost. Cijene cigareta su povećane, ali još uvijek nijesu dostigle vrijednosti po kojima se prodaju u zemljama u kojima kontrola duvana ima dugu tradiciju”, kaže Ljaljević.
Ona naglašava da mladi kao pozitivan primjer navode da se smanjuje izloženost pasivnom uticaju duvanskog dima u kućama, ali su, ipak, izloženi uticaju na javnim mjestima zbog neimplementacija zakonskih odredbi.
Novi zakon
“Zbog svega navedenog Ministarstvo zdravlja je iniciralo definisanje i usvajanje novog Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, čijom realizacijom će se obezbijediti zaštita populacije, a posebno djece i mladih od pogubnih uticaja duvanskog dima”, navela je dr Ljaljević.
Ona je napomenula da, pored implementacije odredbi o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, kojima se regulišu sve sfere kontrole upotrebe duvanskih proizvoda, vrlo je značajno da se obezbijedi sprovođenje zdravstveno-vaspitnih programa za mlade kroz redovne nastavne kurikulume od strane osposobljenih edukatora.
“Na ovaj način će se omogućiti stvaranje uticaja na znanje, vrijednosti i stavove, a time i na ponašanje djece u odnosu na problem pušenja”, zaključuje dr Agima Ljaljević.
Trećina puši više od kutije cigareta dnevno
Najveća vrijednost prevalencije pušenja u stanovništvu Crne Gore evidentirana je u populaciji starosti od 45 do 54 godina, a iznosila je gotovo 45 odsto, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
U toj starosnoj populaciji, navodi dr Ljaljević, najviše je onih koji su ikada u životu koristili duvanske proizvode.
Prevalencija pušenja u gradskoj i seoskoj populaciji se ne razlikuje značajno, a ni stepen obrazovanja nije ograničavajuća komponenta za konzumiranje duvana. Najveći broj pušača dnevno konzumira između 10 i 20 cigareta, ali gotovo svaki treći pušač konzumira više od 20 cigareta dnevno kaže sagovornica.
Svaki sedmi Evropljanin umre od duvana
“Korišćenje duvanskih proizvoda kao rasprostranjena pojava u svjetskoj populaciji odavno je poprimilo karakteristike pandemije”, upozorava dr Ljaljević.
Ona navodi da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, i pored činjenice da se u razvijenim zemljama Zapadne Evrope smanjuje broj pušača, na svjetskom nivou taj broj ima tendencije rasta, jer se značajno povećanje upotrebe duvanskih proizvoda bilježi u mnogoljudnim zemljama.
“Ovakva kretanja u oblasti upotrebe duvanskih proizvoda rezultirala su globalnim povećanjem vrijednosti prevalencije pušenja. Posljednji raspoloživi podaci pokazuju da prevalencija upotrebe duvanskih proizvoda u svijetu iznosi 1 milijardu i 250 miliona, dok su u Evropi pušači zastupljeni sa 35 odsto među muškarcima i 25 odsto među ženama. Posljedice ovako raširene po jave su alarmantne, jer prema dostupnim podacima, duvanski dim u svi jetu ubija preko 4,5 miliona ljudi, a u EU oko 650.000 svake godine. Pri tome, treba naglasiti da još najmanje 19.000 građana umire od posije dica pasivnog pušenja. Može se zaključiti da se u prosjeku svaka sedma smrt u Evropi može pripisati duvanu”, ističe Ljaljević.
Prema njenim riječima, pogubni uticaji nastali zbog nevoljnog udisanja duvanskog dima posebno su izraženi kod djece i mladih.
Vrlo je značajno naglasiti da su komplikacije nastale zbog upotrebe duvanskih proizvoda preventabilnog karaktera, što znači da se adekvatnim i kompetentnim mjerama mogu spriječiti.
a koliko je na alkoholu nikad ne kažete. pušenje ubija a kako alkohol djeluje . gine se po džadi kao da je rat
Ja sam na duvan marlboro i 20 kapi lexotana. Izgoreli si mi živci ne mogu zaspati od njih. Nadam se da ću ih izliječiti za još deset godina.
Mene ne zabrinjavaju pusaci i njihovo zdravstveno stanje. To je, na kraju krajeva, njihov izbor. Uz to, na svakoj paklici postoji jasno upozorenje o potencijalnim opasnostima koje pusenje nosi. Ono sto je zabrinjavajuce je polozaj i zdravlje nepusaca, jer ono htjeli ne htjeli dolaze u kontakt s pusacima i nikotinskim dimom, postaju pasivni pusaci. Pocev od posla, preko porodice kuci,… Više »
Nažalost ja sam pušač cio život. Da imam stabilan život,pristojnu platu,vrijeme za druženje, manje neizvjesnosti i stresa kako preživjeti vjerovatno bih pušio upola manje,a možda i ne bih uopšte. Ovako mi jedinu razonodu i opuštanje stvara ta cigareta. A svjestan sam da ubijam sebe i okolinu. Srećom ne dodajem alkohol i kafu na sve ovo. Od toga još uvijek nisam… Više »
Bio sam istog misljenja kao vi dok me srce nije zdrmalo. 15 godina bez cigareta,a tri kutije dnevno. Ostavljamo duvan najlakse kad je straska.
Ovaj podatak od 220 hiljada pušača je izmišljne i netačan. U mom okruženju tek možda svaki 5 puši.
Pušiš li ti Sanja?
220.000 x 2.5e kutija…i dodje spasioc mr nelegalni i pušti cigare ispod ruke po 1e…hvala spasioče naš…te puniš džep svoj i sebi bližnjima. Hvala što postojiš…pokaži nam da smo vjerno stado(ovce)
Pušači kao i vjernici.Što zaostalije društvo to ih više ima.
a koliko je navučenih, to se prećutkuje
Jeste li brojali one što se grebu za cigare?
Sta da radimo mi sto ne pusimo.Samo mozemo na terasu i ljeti i zimi.
I kad ova drzava konacno misli da nas sve zastiti od duvanskog dima i dima dizel sklopocija sa skinutim dpf filterima?
Gradjana Crne Gore > Crnogoraca
Crna Gora je gradjanska drzva, ne nacionalna. Cinjenica zbog koje treba biti ponosan, ne isfrustriran.
Batali, zbog nas koji te volimo…Ma