Vukčević smatra da je Crna Gora na raskrsnici

Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti profesor dr Dragan Vukčević smatra da je za današnju Crnu Goru i njene građane od izuzetnog značaja da insistira na identitetu koji proističe iz države, građanskom identitetu, što ne isključuje brojne druge identitete koje građani nose u sebi.

“Vjerujem da je za Crnu Goru danas veoma važno da insistira na identitetu svoje države, to jest građanskom identitetu. Naravno, to ne isključuje brojne druge identitete koje građani nose u sebi, kao što su etnički, nacionalni, vjerski identitet ili neki drugi. Ali, smatram da je veoma važno da za dominantan identitet uzimamo onaj koji proističe iz države Crne Gore. Time se država zasniva kao zajednička kuća njenih građana i time se učvršćuje njihov politički konsenzus”, kaže dr Vukčević u razgovoru za Pobjedu.

Vukčević ističe da današnja orijentacija Crne Gore treba da bude “traganje za jugo-zapadnim prolazom”.

“Poziv intelektualca je da razumije vrijeme u kojem živi i da pomogne drugima u tom razumijevanju. Ako pogledamo našu istoriju posljednjih nekoliko vjekova, ona je bila u znaku nečeg što metaforično možemo da nazovemo ‘traganje za sjevero-istočnim prolazom’. To je bio, uslovno rečeno, kopneni put traganja za opstankom i identitetom, nošen etnosom i vođen vjerom. Kao posljedica te paradigme velika i značajna oblast današnje Crne Gore, a to je Mediteran, je bila istorijski i kulturološki gotovo potisnuta iz kolektivnog pamćenja. A ta oblast je od izuzetnog značaja, prije svega, za kulturnu istoriju Crne Gore”, kazao je on.

Vukčević se tokom intervjua Pobjedi osvrnuo na veliki projekat izrade nekoliko leksikona.

“U toku prošle godine konstituisali smo Leksikografski centar i izabrali njegov Savjet. U toku ove godine počela je realizacija tri važna leksikona. To su: Leksikon diplomatije Crne Gore, Botanički leksikon i Leksikon likovnih umjetnika Crne Gore. Do sada ove kapitalne publikacije crnogorska kultura nije imala. Na njihovoj izradi će biti okupljeno više desetina saradnika iz Crne Gore i van nje. Već se pripremaju elaborati za nove leksikone, kao što su Leksikon književnika Crne Gore, Leksikon prava i pravnika Crne Gore, Etnološki leksikon Crne Gore itd. Značaj ovih projekata nije samo u tome što ćemo dobiti knjige koje do sada nismo imali, već je i njihova izrada svojevrsna leksikografska škola”, objašnjava on.

Predsjednik CANU-a je istakao da je ova godina jubilarna u odnosu na više značajnih datuma iz naše prošlosti.

“Među njima su stogodišnjica 1918. godine i 140 godina od Berlinskog kongresa. U ovoj godini je i jubilej koji sam pomenuo -130 godina od donošenja Opšteg imovinskog zakonika. Akademija se, u skladu sa svojom orijentacijom ka afirmaciji crnogorske kulture, opredijelila da ova godina bude posvećena najznačajnijem događaju iz pravne kulture u Crnoj Gori i jednom od najznačajnijih pravnika i nekadašnjem ministru pravde u Knjaževini Crnoj Gori Valtazaru Bogišiću i njegovom velikom Zakoniku. Smatrali smo da je ovaj događaj ono što je najznačajnije za kulturu Crne Gore u ovoj godini”, dodaje on.

Vukčević se osvrnuo i na prigovore na neke projekte CANU, naročito povodom izdanja prve knjige Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je sadržao niz odrednica uvredljivih, nipodaštavajućih za narode koji žive u Crnoj Gori.

“Ni o jednoj knjizi CANU se nije toliko pisalo kao o ovom Rječniku. Mnogo više sa stanovišta osporavanja nego u njegovu odbranu. Došlo je i do toga da Skupština Crne Gore u prethodnom sazivu donese posebnu Rezoluciju o Rječniku. Stav novog Predsjedništva Akademije je javnosti poznat. Ne želeći da ponovo otvaram raspravu, želim da istaknem dvije činjenice: prvo, Rječnik je potreban crnogorskoj kulturi i crnogorskoj državi; drugo, u toku dosadašnje njegove izrade prikupljena je velika lingvistička građa koja je od koristi kada se donese odluka o tome kako dalje nastaviti ovaj projekat”, rekao je on.