Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović kazala je da u toj ustanovi 40 odsto ljekara ima dozvolu za dopunski rad. Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, međutim, predviđa da ljekari koji su zaposleni u KCCG i ostalim državnim zdravstvenim ustanovama ubuduće neće moći da rade u privatnim klinikama. Dopunski rad biće im omogućen samo u državnom sektoru. Dok ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kaže na taj način hoće javno zdravstvo bez liste čekanja, iz Udruženja privatne prakse poručuju da gdje će, ko i šta da radi nakon posla, lična je odluka svakog građanina na koju mu i zakon i Ustav daju pravo.
Radiolog po struci Mladen Filipović radi u privatnom sektoru već 18 godina. Svoju karijeru počeo je, kaže, u KCCG. I kad uporedi ova dva sektora, kaže da je u svemu najbitniji odnos ljekar-pacijent.
“Ako je veliko nezadovoljstvo korisnika ne mogu biti srećni pružaoci, jer je sveti dualitet odnos ljekara i pacijenta bez obzira da li stoji državni novac ili iza ljekara stoji privatni novac”, ocijenio je predsjednik Udruženja privatne prakse dr Mladen Filipović.
A da rade i privatno ljekarima koji rade u KCCG i ostalim državnim bolnicama, po Nacrtu zakona o zdravsvenoj zaštiti bilo bi zabranjeno. Cilj je, kaže ministar Dragoslav Šćekić, da imamo zdravstvo za sve, a ne samo one privilegovane koji mogu da plate.
“Mi hoćemo javno zdravstvo bez liste čekanja, vi znate da je veliki raskorak između javnog i privatnog zdravstva. Ne možemo dozvoliti da jedan dio ljekara zanemari pacijente koji čekaju u našim zdravstvenim ustanova, a da ih pri tome upućuju za vrijeme radnog vremena u privatnom zdravstevnom sektoru”, istakao je.
Takve zloupotrebe položaja, ako ih ima, trebalo bi da spriječi i sankcioniše menadžment svake državne zdravstvene ustanove, smatra Filipović, jer zabrana dopunskog rada nije rješenje.
“A popodne gdje će ko i šta će ko da radi, to je lična odluka svakog građanina na koje mu i zakon i Ustav daje pravo”, smatra Filipović.
Ipak, ministar ne misli tako, već da ljekari treba da izaberu privatni ili javni sektor.
“Ne možemo primati značajnu platu u javnom zdravstvu i ostavljati ga na cjedilu. Prosto moramo imati osjecaj prema državnom sistemu”, dodao je Dragoslav Šćekić.
“U Rumuniji je napravljena takva restriktivna mjera koja je bila degradirajuća za pojedinca i može se reći nije bila mudra. Rumunija je ostala bez ljekara. Oni su dijelom pošli u privatni sektor, dijelom u Njemačku”, zaključio je Filipović.
Da li ćemo u Crnoj Gori gledati rumunski ili neki drugi scenario, tek ćemo da saznamo. Nacrt zakona je na javnoj raspravi, a konačnu rijeć daće poslanici. Ljekari bi tako pored redovnog posla u KCCG, mogli jednom sedmično da ambulantno rade u toj ustanovi, ali će se tada pregledi naplaćivati.
Zabraniti pod hitno.
Problem je sto vecina ljekara dopunski rad obavlja za vrijeme radnog vremena a primaju platu za puno radno vrijeme u KC.
Dopunski sada je dozvoljeno do 4 sata, a koliko se realno radi?
Da je srece doktor bi mogao da ima ogranicen broj pacijenata dnevno, zato bi nam bilo potrebno sto vise kvalitetnih ljekara a i ovako su manjina. Kako mislite da moze pomoci doktor koji je iscrpljen, umoran i koji je primio 100 pacijenata. Ne moze biti kvalitetan tretman mada ga nema ni sad cak ni da platis
U Srbiji plate doktora ispod hiljadu evra.
Jednostavno rjesenje,kao na zapadu!na ulazu u svaku javnu ustanovu postaviti table sa informacijom koji ljekari i u kojim privatnim ustanovama obavljaju dopunski rad!lakse za pacijente,menadžment i inspekcije,a ako već pričamo o transparentnosti….