FOTO Završen Montenegro prajd u Podgorici: “Dolazi vrijeme ulice i direktne akcije”

Hitno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta zasnovanog na samoodređenju, procesuiranje nasilja nad LGBTIQ osobama kao zločina iz mržnje, usklađivanje zakonodavstva sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i potpuna primjena LGBT strategije zahtjevi su koje su danas zatražili predstavnici organizacionog odbora 13. Montenegro Prajda, održanog u Podgorici pod sloganom „Otpor gradi slobodu“.

Učesnici Prajda su se najprije okupili ispred Skupštine, gdje su održani govori, nakon čega je krenula povorka.

Izvršna direktorica LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro, Staša Baštrica, istakla je da je otpor temelj borbe za slobodu i dostojanstvo LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

“Ovogodišnji slogan nije puka igra riječi, već kompas, poziv na akciju, naš plan i naš moto”, poručila je Baštrica.

Naglasila je da sloboda nije nešto što se dobija, već se osvaja odlučnošću i hrabrošću, korak po korak.

“Otpor znači da se ne povlačimo pred silom mržnje. Otpor znači da ćemo reći ‘dosta je’ kada nas fašisti i desničari guraju u čošak, pokušavajući da nas utišaju i tretiraju kao građane drugog reda”, rekla je Baštrica.

Govoreći o borbi za ljudska prava, Baštrica je podsjetila da otpor nije samo reakcija na nepravdu, već i čin izgradnje slobode, solidarnosti i ljubavi.

“Otpor znači da se borimo za prava koja su naša po rođenju:  pravo da volimo koga želimo, pravo na samoodređenje, pravo da živimo dostojanstveno i slobodno“, istakla je Baštrica.

Pozvala je na hitno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, ističući da država i dalje direktno zadire u tjelesni integritet transrodnih osoba.

Takođe je zatražila da se nasilje nad LGBTIQ osobama procesuirа kao zločin iz mržnje, kao i da se usklađeni zakoni i puna implementacija nacionalne LGBTIQ strategije sprovedu bez odlaganja.

Baštrica je podsjetila da otpor znači i solidarnost sa onima koji još ne mogu biti vidljivi, sa LGBTIQ osobama koje žive u strahu, u manjim sredinama, ili su izgubile posao zbog svoje različitosti.

“Otpor nije samo defanzivan, on je kreativnost, solidarnost i ljubav. On postoji i kad nije vidljiv, kad se organizujemo, kad pripremamo Montenegro Prajde, kad stvaramo prostor u kojem svako može biti bezbjedan i poštovan“, navela je Baštrica.

Istakla je da borba za slobodu ne može biti lokalno ograničena, „jer su globalno prisutni desničarski i antirodni pokreti, ratovi i rastuće socijalne nejednakosti.“

“Zato borba za slobodu i ljudska prava nije lokalni fenomen, već univerzalna borba za opstanak”, kazala je Baštrica.

Prema njenim riječima, + svaki čin solidarnosti, svaka podrška i svaka pobjeda, bila mala ili velika, predstavljaju kamen temeljac slobode koju zajednica gradi.

“Zato stojimo ovdje, zato dižemo glas, zato zahtijevamo promjene. A na kraju, zato i slavimo, jer i slavlje je oblik otpora. Živjela sloboda, živjela solidarnost, živjela ljubav“, poručila je Baštrica.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević istakao da su protesti za bolju Crnu Goru važni i potrebni, poručujući da dolazi vrijeme djelovanja i da bez neposredne akcije nema slobode za državu.

Ulićević je govorio o svojoj ličnoj priči koju je više puta dijelio sa publikom na Prajdu o sterilizaciji, nasilju i porodici, ali i o promjeni pristupa.

„Iskreno vjerujem da je vrijeme dugih govora pri kraju i da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije i da bez te akcije nema slobode za Crnu Goru“, kazao je Ulićević.

Kritikujući političke aktere, Ulićević je prokomentarisao odnos donosilaca odluka prema patnjama i protestima građana.

Kazao je da su neki donosioci odluka „sposobni da uživo gledaju genocid i da ga podržavaju“, da prolaze pored Cetinja dok se grad bori „za pravdu za svoje porodice“, kao i „da ignorišu zlostavljanje djece i ubistva žena“.

„Takva politika nastavlja da truje ovu zemlju“, ocijenio je Ulićević.

Pozvao je građane na solidarnost i zajednički otpor.

„Vi ste oni u koje vjerujem. Vi ste oni zbog kojih je Crna Gora bolje mjesto. Crna Gora će biti slobodna, kao što će i Palestina biti slobodna, i ta sloboda se može dobiti samo otporom i to zajedničkim otporom u zajedničkoj akciji koji gradi slobodu“, poručio je Ulićević.

Ali Erdogan iz Kvir Montenegra kazao da je ponos istovremeno čin hrabrosti i zajedništva.

„Preselio sam se u Crnu Goru prije samo osam mjeseci. Kada sam stigao, vidio sam planine koje se uzdižu do neba i plavo Jadransko more koje se proteže u beskraj. Ova ljepota me naučila da snaga dolazi iz kontrasta more i stijene, kanjoni i vrhovi. Ljepota je u različitosti“, rekao je Erdogan.

On je istakao da ponos nije samo slavlje, već i otpor.

„Ponos je trenutak kada svijetu kažemo postojimo, opiremo se i nikada se nećemo vratiti u tišinu“, kazao je Erdogan.

Naglasio je da se borba za prava LGBTIQ osoba tiče svih koji žele živjeti slobodno i bez straha.

„Naša borba nije samo za nas, već za svako dijete koje sanja o sigurnosti, za svaku osobu koja zaslužuje da voli bez straha i za svaku zajednicu pod nasiljem i okupacijom“, rekao je Erdogan.

Aleksandra Kraljević iz Asocijacije Spektra poručila je da borba za ravnopravnost i slobodu ne pripada samo LGBTIQ+ zajednici, već svakom građaninu i građanki Crne Gore koji vjeruju u pravedno i slobodno društvo.

„Dragi saborci i saborkinje, danas ponovo hodamo ulicama koje su naše, iako oni koji su na vlasti žele da nas ubijede u suprotno. Aktivno se trude da nas uvjere da ovo nisu naše ulice, da nas podijele. Ali mi znamo što je istina“, kazala je Kraljević.

Istakla je da su pripadnici zajednice dugo vremena „ostavljeni po strani, gurnuti pod tepih i suočeni sa praznim obećanjima“.

„Nadaju se da će nas time utišati. Ali zalud im je ta rabota“, poručila je Kraljević, dodajući da ovo nije samo pitanje zajednice, već pitanje slobodne, pravedne i ravnopravne Crne Gore.

Pozvala je okupljene na istrajnost i solidarnost.

„Moramo biti glasni, moramo biti borbeni, moramo pokazati da imamo kičmu i da se po njoj ne može gaziti. Za razliku od njih, mi znamo što znači odgovornost. Mi znamo što znači boriti se za slobodu, dok se oni bore samo za fotelje“, navela je Kraljević.

Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka podsjetio je da Montenegro prajdu prisustvuje od početka svog mandata.

„Ono što nas očekuje jeste usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta zasnovanog na samoodređenju. Pokušavamo da uradimo sve da ga usvojimo, a sada je na partijama da postignemo konsenzus i da zakon bude usvojen u Vladi i u parlamentu. Ovaj zakon je od izuzetnog značaja za ovu grupaciju i trudimo se da uradimo maksimum“, rekao je Đeka.

Podsjetio je da je usvajanje ovog akta predviđeno i završnim mjerilima iz poglavlja 23 i 24.

„Ostaje da mi iz Vlade pokrenemo razgovore sa političkim subjektima, što ćemo učiniti u narednom periodu. Nezvanično, postoje naznake da bi pojedini politički subjekti mogli glasati za ovaj zakon. Ministarstvo je na raspolaganju LGBT populaciji i zakon treba usvojiti što prije, tim bolje“, poručio je Đeka.

Događaju su prisustvovali ambasadori Evropske unije, Njemačke i Velike Britanije, uz prisustvo drugih članova diplomatskog kora. Iako su poziv organizacionog odbora dobili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, oni se nisu odazvali, kao ni poslanici i predstavnici lokalne samouprave.