Zbog duševnih poremećaja liječena 2.144 djeteta

Zbog duševnih i poremećaja ponašanja, u 2016. godinihospitalizovanoje 1.921 dijete dobi do 19 godine života, dok su u ovoj godini na liječenje upućena 223 mališana, navodi se u Izvještaju o mentalnom zdravlju djece Zaštitnika ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Analizom je utvrđeno da djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti s međunarodnim i nacionalnim propisima, piše Dan.

Zbog ovih poremećaja kod djece, u 2016. godini ostvareno je 786 posjeta izabranim doktorima.

“Na osnovu podataka iz informacionog sistema PZZ, broj novoevidentiranih pacijenata u 2016. godini sa dijagnozom iz grupe duševni i poremećaji ponašanja: kod djece od 0 do14 godina je 778, kod djece od 0 do19 godina je 1016 navodi se u izvještaju objavljenom povodom 20. novembra “, Međunarodnog dana djeteta.

U Kliničkom centru Crne Gore od januara do novembra ove godine pregledano je 278 pacijenata, a na liječenje su upućena 223 djeteta.

U izvještaju se navodi da je analizirajući postojeće stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zaštitnik primijetio veliku razliku u prostornoj i materijalnoj opremljenosti centara za djecu s posebnim potrebama i konstatovao da su deficitarni u gotovo svakom centru, osim u Bijelom Polju.

Navedeno je da se stiče utisak da centri imaju različitu praksu u komunikaciji i saradnji s ostalim službama zaštite, pa ne postoji standardizovana procedura praćenja djece/beba koja su rođena u riziko trudnoćama, već to zavisi od postupajućeg neonatologa, kao i od senzibiliteta samog roditelja.

Analizom je utvrđeno da su najzastupljenija oboljenja djece, koja su na tretmanima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: govorno-jezičke smetnje (dislalija, disfazija, mucanje), intelektualne smetnje (laka, umjerena i teška duševna zaostalost), kombinovane smetnje (cerebralna paraliza, razni sindromi), pervazivne smetnje, senzorne smetnje, poremećaji raspoloženja, hiperkinetički poremećaji, poremećaji ponašanja, epilepsija i mnogi drugi.

Naglašeno je da u Crnoj Gori ne postoji institucija koja se bavi liječenjem psihičkih poremećaja kod djece, niti kadar sa završenom specijalizacijom iz te oblasti.

Ombudsman Šućko Baković kazao je na konferenciji da se o mentalnom zdravlju djece u Crnoj Gori malo govori.

“Smatramo da bi pažnju naročito trebalo usmjeriti ka unapređenju mentalnog zdravlja kroz prevenciju određenih mentalnih poremećaja u periodu djetinjstva, s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja u budućnosti”, izjavio je Baković.

Upozorio je da djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti s međunarodnim i nacioonalnim propisima.

Zamjenik zaštitnika za oblast prava djeteta Snežana Mijušković ocijenila je da su problemi mentalnog zdravlja djece i adolescenata često praćeni drugim problemima poput nezaposlenosti u porodici, problemima u školi i u porodičnim odnosima, devijantnim ponašanjem i zloulotrebom psihoaktivnih supstanci ili alkohola. Ona smatra da ovako širok spektar različitih stanja i poteškoća zahtijeva angažovanje još stručnjaka različitih profila koji bi obezbijedili kontinuirano praćenje i podršku kako djetetu tako i samoj porodici.

Mijuškovićeva je kazala da informacioni sistem ne omogućava pedijatrima elektronsku evidenciju pregleda i tretmana za djecu uzrasta od 15 do 18 godina.

“Iako svjestan činjenice da su adolescenti zbog psihofizičkog razvoja posebna uzrasna kategorija, zaštitnik je iznenađen praksom da njih tretiraju isključivo specijalisti za odrasle i da je upitna evidencija njihovog tretiranja”, zaključila je Mijuškovićeva.