Žuka suvenir Bara

Krševite predjele Mediterana s proljeća prošaraju žbunovi čudesne biljke jake, žute boje – žuke (spartium junceum), koja daje dopadljivu, živopisnu dekoraciju brdovitoj konfiguraciji primorskog terena, a vazduhu poklanja notu svog prijatnog i nenametljivog mirisa. Pravo je bogatstvo uživati u bojama i mirisima prirode. I, osim što budi proljeće u kamenjaru, prema narodnom predanju omamljivi miris žuke budi proljeće i u čovjeku, odnosno navodno ima snažna afrodizijačka svojstva.

Žuka je bila vrlo korisna biljka. Njene savitljive stabljike koristile su se kao sirovina u izradi vrlo kvalitetnog vlakna, koje je bilo osnova za izradu brojnih upotrebnih predmeta kao što su odjeća i obuća, mreže za ribolov, konopi i slično, a vinogradari su je koristili i za vezivanje vinove loze.

Samo se stariji žitelji Bara sjećaju trlila, mesta na obali mora gdje su potapane savitljive stabljike žuke iz kojih je vađena kao snijeg bijela nit od koje je pravljeno platno. I ne samo platno, od ove dragocjene mediteranske biljke u minulim vremenima pravljene su platna za jedra, predmeti za domaćinstvo, torbe… Ta vremena davno su prošla…

Kako bi se žuka otrgla od zaborava, a sjutra postala i motiv originalnog suvenira iz Bara, pokrenut je projekat oživljavanja tradicije vezane za ovu mediteransku biljku. U okviru multimedijalnog programa koji je održan ispred dvorca kralja Nikole, nevladino udruženje “Žene Bara velikog srca” i Edukativni centar Bar, brojnoj publici su dočarali šta su vrijedne žene ovog kraja pravile od žuke, na koji način, ali i kako može biti atraktivan detalj na odjevnim predmetima.

“Nigdje žuke nema toliko koliko je ima u Baru i okolini, a vjerovatno nema ni naselja koje je ime dobilo po ovoj biljci, kao barsko naselje Žukotrlica. Stotinama godina žuka čuva posno, kamenito zemljište od erozije, snabdijeva ga kiseonikom i rađa velike zelene žbunove pune žutog cvijeća. Ali, to nije jedina korist… Žuka je bila i dragocjena sirovina od koje su vrijedne Baranke mukotrpnim radom pravile predmete neophodne za domaćinstvo – odjeću, obuću, posteljno rublje, ribarske mreže, platna za jedra, torbe”, kazala je novinarka Gordana Vujović.

Preradu žuke bi s vremenom, kao mnoge stare priče i običaje, prekrio zaborav, da se čuvanju tradicije i uspomene na vrijedne prethodnice nisu posvetile “Žene Bara velikog srca”. Vođene željom da se sačuva, zaštiti i svijetu predstavi ono što je autentično, zasnovano na hiljadugodišnjoj tradiciji i ručnom radu, koji je odavno svjetski trend, svim srcem su podržale projekat članice Udruženja Tanje Nilović, koja je priču o žuki saznala od svoje majke Anice, od baka i prabaka.

“Život je naučio naše pretke da koriste ovu biljku. Ljepotu i surovost svake barske zime pratila je ova izuzetna biljka – badnjaci okićeni žukom, usoljeno meso preko kojeg je naslagana žuka, prut žuke kada treba usukati makarule… Vrhunac njenog značaja je u činjenici da se koristila kao lijek koji ima antiseptičko dejstvo”, rekla je Tanja Nilović, navodeći kako joj je baka Milica u avanu istucala pruće žuke i obložila ranu.

Kako je dodala, ako postoji biljka koja bi mogla poslužiti kao amblem cvijeta naših predaka, misli da bi to bila žuka u uskom izboru.

“Napravimo jednostavan korak: oživimo žuku na stari i novi način”, poručila je Nilović.

U okviru multimedijalnog programa prikazan je kratki film o žuki. Vrijedne i kreativne žene Bara najavljuju da je to tek prvi korak. U planu je i radionica na kojoj će zainteresovane Baranke moći da nauče kako se žuka nekada prerađivala i koristila, ali i kako može da se koristi danas. Takođe, planiraju da uspostave kontakte sa ženama koje se sličnim aktivnostima bave u drugim mediteranskim zemljama, da zajedno rade na prekograničnoj saradnji čiji zaštitni znak će biti žuka.

Publika koja se okupila ispred dvorca kralja Nikole imala je zadovoljstvo da čuje autentičnu priču Emine Alković koja se bavila preradom žuke. Ona je na emotivan način ispričala dio svojih sjećanja, navodeći da i danas u svom domu ima predmete od žuke – vreće.

“U ovim modernim vremenima žuku više ne koristimo, vjerujem da će to ova inicijativa promijeniti”, kazala je Alković.