Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nedavno je više stotina domaćinstava u nekim djelovoma Crne Gore danima bilo bez struje. Vlasnici nepokretnosti, na čijim imanjima su postavljeni dalekovodi, trafostanice, stubovi, a na kojima je došlo do kvara, nisu dozvoljavali ekipama Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES odnosno Crnogorsko elektrodistributivnog sistema CEDIS da priđu objektima i otklone kvar. Tada smo svjedočili nimalo prijatnim scenama-ekipe CEDIS-a ili CGES-a su uz pratnju policije dolazile do spornih lokacija i pokušavale da stignu do mjesta kvara, ali su ih vlasnici imanja u tome sprječavali, pa čak i prijetili da će životom braniti svoju imovinu.
<<<Oštrovac bez struje, mještanin ne dozvoljava ulazak u trafostanicu<<<
CEDIS i CGES se u ovakvim slučajevima, uglavnom, pozivaju na Zakon o energetici, a vlasnici nepokretnosti na Zakon o eksproprijaciji i tvrde da nisu dovoljno obeštećeni. Mnogi od njih su potražili pravdu na sudu, ali se dešava da sudski postupci traju godinama, što uzrokuje da se rješenje problemima prolongira, čini se u nedogled. To svakako ne šalje ni povoljnu sliku potencijalnim investitorima za poslovanje u Crnoj Gori.
CdM je istraživao kako bi ovakve probleme trebalo rješavati a da budu zadovoljni svi-vlasnici imanja na kojima su energetski objekti, CGES, CEDIS i građani koji imaju pravo na uredno snabdijevanje električnom energijom.
Zaštiti interese i vlasnika nepokretnosti tako i energetskih subjekata
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da pitanje neriješenih sporova oko nepokretnosti na kojima se nalaze energetski objekti nije novo i postojalo je i prije donošenja važećeg Zakona o energetici.
“Ukazivao sam i upozoravao više puta da su norme u Zakonu, članovi 219, 220 i 221 takvog karaktera da ne ostavljaju prostor za efikasno rješavanje sporova i pravično zadovoljenje vlasnika nepokretnosti. To je bio i jedan od ključnih razloga zašto nisam podržao donošenje Zakona. Formulacija iz člana 219 “u skladu sa opštim pravilima o naknadi štete” tako je postavljena da upravo uzrokuje dugačke sporove, neprecizna je i de fakto onemogućava da se primjene drugi sistemski zakoni poput Zakona o eksproprijaciji kako bi se definisala pravična naknada uz jasno definisani javni interes”, rekao je CdM-u Damjanović.
S druge strane, kako Damjanović tvrdi, velikim investitorima koji su uključeni u saobraćajne projekte, poput auto-puta se automatski izlazi u korist i uklanjaju se energetski objekti na budućoj trasi, shodno članu 220 Zakona, “iako je ostalo nejasno da li je ove troškove snosio investitor, Monteput u ime države sa kineskim partnerima ili je pak ovo platio CGES, jer je ministar saobraćaja ostao nedorečen na moje direktno pitanje oko tih troškova”.
“Svakako da je neophodno puno preciziranje mehanizama zaštite kako interesa vlasnika nepokretnosti tako i interesa energetskih subjekata u kome ne smije ostati prostora da se bilo koja strana osjeća zakinutom, kao što nije dobra praksa da se ulazi u privatni posjed, a onda da se vode beskonačni sudski sporovi, što dodatno stvara pravnu nesigurnost i šalje negativni sliku o ambijentu za život i rad u Crnoj Gori”, smatra Damjanović.
Kako izaći iz “začaranog kruga”
U konkrentom slučaju treba imati u vidu da se pojavljuju (prepliću) tri vrste odlučnih činjenica ili tri ključne pravne kategorije.
“Prva činjenica je javni interes koji se ogleda u urednom snabdijevanju električnom energijom i svim drugim pravima i potrebama građana institucija, i pravnih lica (javnih ili privatnih) koja se kroz upotrebu električne energije ostvaruju. Druga je da interesi kompanija (koja su u većinskom državnom ili privatnom vlasništvu svejedno) koje posluju na tržištu, imaju konkurenciju, plaćaju poreze, obaveze prema zaposlenima, kreditne obaveze i druge obaveze. Treća kategorija su prava vlasnika nepokretnosti koja uživaju shodno Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugih međunarodnih i domaćih propisa”, kazao je u izjavi za CdM advokat Dalibor Kavarić.
On smatra da je izlaz iz začaranog kruga u modelu koji omogućava ostvarenje zagarantovanih prava i legitimnih očekivanja sva tri navedena činioca spornog odnosa.
Prema njegovim riječima tačno je da se Zakonom o energetici, na koji se najčešće pozivaju CEDIS i CGES, propisuje zaštita energetskog objekta gdje se navodi da su vlasnici, odnosno držaoci nepokretnosti dužni da omoguće energetskim subjektima nesmetan pristup do nepokretnosti i na nepokretnostima na kojima se nalaze ili grade energetski objekti, radi izvođenja radova na izgradnji, održavanju, kontroli ispravnosti objekata, uređaja, postrojenja ili opreme i izvođenja drugih neophodnih radova kao i da je energetski subjekat dužan da plati vlasniku nepokretnosti naknadu za eventualno pričinjenu štetu izvođenjem radova i u slučajevima iz člana 204 zakona, čiju visinu utvrđuju sporazumno.
“Ukoliko vlasnik nepokretnosti i energetski subjekat ne postignu sporazum, visina naknade štete utvrđuje se u skladu sa opštim pravilima o naknadi štete. Međutim, ovaj član Zakona o energetici ne može se tumačiti van sistema odredbi Ustava Crne Gore koji garantuje pravo svojine i definiše: “Jemči se pravo svojine. Niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi su u državnoj svojini“. Na sličan način pitanje svojine kao univerzalnog i apsolutnog prava na stvari idefiniše i evropska konvencije za zaštitu ljuskih prava i osnovnih sloboda koja u članu Član 1 Protokola uz Konvenciju navodi da “svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dažbina ili kazni””, objašnjava Kavarić.
Dakle, kako napominje, da bi bilo ko mogao narušiti pravo svojine u bilo kom obimu (makar i prolaskom preko vašega imanja ili provođenjem visokonaponskih kablova vazdušnim koridirom iznad vaše nepokrenosti) mora sprovesti zakonom propisani postupak.
“Jedan od tih postupaka koji propisuju Ustav i Konvencija je eksproprijacija koja je kod nas regulisana Zakonom o eksproprijaciji koji eksproprijaciju definiše kao potpuno ili djelimično lišenje ili ograničenje prava svojine na nepokretnostima kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu. Dakle, rješenje u konkretnom slučaju je sljedeće: CEDIS, CGES ili bilo koja druga firma koja ima sličan problem treba najprije da proba sporazumno sa vlasnikom zemljišta da odredi nadoknadu za smetanje privatne svojine”, navodi on.
Ako, kako ističe, nije moguće postizanje sporazuma o naknadi, komapnije bi kod Vlade morale na godišnjem nivou inicirati da se tamo gdje imaju ovu vrstu problema sprovede postupak eksproprijacije u javnom interesu (potpune ili djelimične eksproprijacije zavisno prilika i od potrebe).
“Zatim da se u tom postupku (eksproprijacije) po realnoj tržnišnoj procjeni privatnim vlasnicima nadoknadi šteta ili otkupi zemljište ako je takvo smetanje da je vlasnik trajno onemogućen. U situacijama gdje vlasnici fizički brane zemlju kao što su posljednje koje smo vidjeli kod nas (u Nikšiću) da prije pokretanja postupka eksproprijacije prije donošenja rješenja o eksproprijaciji nadležni sud na predlog energetskog subjekta, radi zaštite javnog interesa (isporuke električne energije), odredi privremenu mjeru kojom se kompanijama u djelatnostima od javnog interesa dozvoljava da uđu u posjed privatnih vlasnika i obave hitne i neodložene radove ali da se taj ulazak ograniči i uslovi pokretanjem eksproprijacije (kako privremena mjera ne bi ostala trajno rješenje jer ona to ne smije biti), kao i da u krajnjem ukoliko se u tom postupku eksproprijacije ne odredi prihvatljiva naknada za sve strane da takvu naknadu u krajnjem prema tržišnim principitama na osnovu vještačenja odredi nadležni sud u navedenom postupku za određivanje pravične nadoknade”, zaključio je Kavarić za CdM.
U CGES-u i CEDIS-u tvrde da se odgovorno odnose prema vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze energetski objekti.
Aleksandra Obradović
Meni preko dvorista prolaze zice I zbog toga ne mogu poceti gradnju Jos jedne kuce. Naravno ima dista kuca preko kojih zice prolaze Ali to su domacini ili podobni ili znaju dje podmazat. Ja nazalost umijem samo posteno.
Vrlo jednostavno.Ako vlasnik želi da proda, otkupiti cijelu parcelu, a ne samo površinu koju zahvata stub.Ako ne napraviti ugovor o mjesečnoj nadoknadi za postavljanje stuba. I dalekovode planirati preko državnog zemljišta.
da je preko njihovog naplatili bi se i to dobro
Da li bi iko od normalnih ljudi volio da mu preko imanja pređe dalekovod ili bude izgrađena trafostanica i da bude loše plaćen ili nikako za svoju imovinu.
Da li je po izjavi vijovica moguce iz profita platiti gradjanima od onih 65 miliona eura
Sramota
Kad treba stviti u privatni dep treba profit a kad treba gradjanima platiti javni interes
I novinar trebba da vidi da ovi naruceni tekstovi njima donose profit
Stamno
A kad moze riki da posadi crkvu dje mu se svidi mogu I ovi dalekovod-to na isto dodje
Koji gradjani? Ajde bre, dobro je to, samo gasi i gazi, idemo dalje…
Definisati Zakonom da se svaki ulazak na privatni posjed, radi popravke/intervencije novchano obessteti vlasnik imanja, pa cce I odrzzavanje biti bolje
lako!!!! platite ljudima to sto ste im oteli, uzurpirali… ne mozete platit 150 kvadrata a covjeku unistit 6000 ko onome u breznu.. mislite ako mora da prodje kroz imanje da ne morate da mu latite… e pa morat cete dok neko od tih sirotih ponosnih ljudi nekog od tih momaka ne skine necim sa stuba pa nagrde i sebe snjim,… Više »
Sad ispada da je pojedinac kome je uzurpirana imovina kriv sto odredjeni dio stanovnistva nema elektricne energije ,gospodo iz elektroprivrede platite uzurpiranu zemlju posteno pa necete imati ovakvih problema ,isplatite 200m2 dje se nalazi stub a ostetite cjelokupno imanje kuda prolaze zice dalekovoda niti se tu moze sto radit niti se to moze prodat .Elektroprivreda treba da placa penale za… Više »
Potrebne su javne rasprave i odluke o trasama dalekovoda koje se postavljaju, a ne svojevoljna hajducija kojom se unistavaju vrijednosti imanja. Ima dosta slucajeva gdje su trase izmijenjene, a gdje bi logicno trebale da budu, ali zbog raznih glavesina i njihovih imanja zavrsavaju na drugim parcelama. Kad se nabode dalekovod na imanje, nikakva odsteta tu ne pomaze jer je to… Više »
Promijeniti nesposobni menadzment!
Promjenite vlast.
hocete da pridjete dalekovodu na tudjem imanju a sa istim tim covjekom se sporite godinama na sudu jer tvrdite da za to nema pravo, cijena je previsoka i na ostale nacine odugovlacite postupak. pa naravno da vam nece dozvolit da ulazite…
Lako je rijesiti problem – mobilni provajderi placaju zakup za baznu stanicu.
Nek epcg placa mjesecni zakup i nece bit problema!