Da ne fali ako zatreba

Glavni razlog zbog koga je Vlada u protekli četvrtak povećala za pet hiljada, odnosno sa 18.185 na 23.185 broj dozvola za privremeni boravak i rad stranacaje da ne fali privredi, ukoliko zatreba, rečeno je Pobjedi iz Zavoda za zapošljavanje.

Povećanje za pet hiljada nije proizvod zahtjeva ni iz jedne privredne grane, nego se na vrijeme reagovalo da ne bi došlo do zastoja ukoliko zatreba turizmu, građevinarstvu ili bilo kojoj privrednoj grani. Zbog toga ovih novih pet hiljada dozvola nije precizirano ni po vrsti djelatnosti niti zanimanju. Odobrene su samo iz preventivnih razloga. Njih će Ministarstvo rada u narednom periodu dijeliti zavisno od potreba tržišta objasnili su našoj redakciji iz Zavoda za zapošljavanje.

Najtraženija zanimanja za prvih šest mjeseci ove godine, kako su nedavno rekli Pobjedi iz Zavoda za zapošljavanje, su iz oblasti turizma i ugostiteljstva, trgovine, saobraćaja i usluga. To su kvalifikovani radnici: konobari, kuvari, pica majstori, mesari, pekari, sobarice, higijeničarke, serviri, perači posuđa, ali i radnici na pomoćnim poslovima. Pored osnovnih znanja, poslodavci, uz radno iskustvo, sve više traže i dodatna znanja i vještine, među kojima i stranih jezika.

Istraživanje Privredne komore sprovedeno u aprilu ove godine takođe je pokazalo da su u oblasti turizma prepoznata kao deficitarna zanimanja kvalifikovani kuvar, pica majstor, konobar, šanker/barmen… U Zavodu za zapošljavanje, podsjetimo, organizuju i obuke za određena deficitarna zanimanja, kao što su kuvari, pomoćni kuvari i slastičari.

“Potrebe poslodavaca za sezonskom radnom snagom osciliraju, tako da je najveća potražnja u toku predsezone. To nikako ne znači da je nema u toku sezone. Nerijetko se dešava da radnici, zbog uslova rada, napuštaju jednog poslodavca i odlaze da rade kod drugog ili se zbog povećanog obima posla treba povećati i broj izvršilaca. Najtraženija je kvalifikovana radna snaga. Na cijeni su dobri konobari, kuvari, pica majstori, ali tržištu nedostaje i veliki broj mesara, pekara, poslastičara”, navode iz ZZZ.

Na pitanje zašto crnogorski državljani neće da rade u toku ljetne sezone što za posljedicu ima uvoz radne snage iz drugih država, direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić nedavno je objasnio da na to utiče više faktora.

“Slaba motivisanost za rad, naš mentalitet koji je takav kakav jeste, ali sa druge strane i uslovi koji nijesu prihvatljivi ili primamljivi za domaću radnu snagu. Zbog čega? Zato što imamo situaciju da pomalo sivo tržište dominira u ovoj oblasti”, kazao je tada Mustafić.

Iz ZZZ naglašavaju i da se značajan broj domaćih sezonaca zapošljava i mimo Zavoda. Poslodavci ih direktno kontaktiraju, na osnovu dobrog iskustva minulih sezona.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Raduiović za Pobjedu je kazao da je najveći problem Zakon o strancima.

“Zakon o strancima i dalje je katastrofalno loš i štetan za državu i privredu. Već sada Vlada treba da razmišija za iduću godinu da uvozimo radnu snagu sa Filipina i Tajlanda, zato što tamo jedino možemo da je nađemo. Ovdje ne možemo kada je turizam u pitanju Aza građevinu i poljopri vredu da je uvozimo iz Pakistana i Indije. To ozbiljno kažem jer nećemo više imati radnika iz regiona naročito dok je ovaj “ludi” zakon na snazi i način kako se stiče radna dozvola”, kaže Radulović.

Što se tiče povećanja kvote za sezonske, Radulović smatra da su se kasno sjetili.

“Sezonci već odavno rade po Hrvatskoj i drugim zemljama, mi sada nemamo odakle da crpimo radnu snagu”, objašnjava on.