Damjanović: Država neće uplatiti avans od 800.000 eura za plate zaposlenih u Institutu

Država Crna Gora nema zakonske mogućnosti da uplati 800.000 eura akcionarskom društvu Simo Milošević koje je u većinskom držvnom vlasništvu, ali sa značajnim procentom akcija, jer bi to bila nezakonita državna pomoć, saopštio je ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović na radnom doručku sa novinarima.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić juče je rekao da će Damjanović u srijedu da ide za Beograd kako bi na sastanku sa ministrom finanasija u Vladi Srbije Sinišom Malim našao modus da se problem sa Institutom “Simo Milošević” trajno riješi.

Damjanović je međutim, danas na radnom doručku naveo kako su uspjeli da u nekoliko navrata obezbijede akontacijama Fonda zdravstva da se zaposlenima u Institutu Igalo isplate plate, ali naglašava da plate moraju da budu zarađene.

“Govorim o avgustu kada je Institut morao, ne trebao, već morao da ima najveće prihode i da podmiri bar troškove te kuće”, istakao je Damjanović.

Rekao je da će sa ministrom finasija Srbije da proba da nađe rješenje, da se “otkloni jedna od gorućih prepreka”.

“A to je blokada zbog duga prema Jugobanci koji je verifikovan presudom suda i koji u bruto iznosu iznosi gotovo devet miliona eura. Sa kamatama ta blokada bi uvela Institut u zonu gdje bi stečaj mogao da bude gotovo izvjestan”, saopštio je Damjanović.

Rekao je da će da probaju da otklone problem te da je bilo interesovanja “Republike Srbije oko mogućih aranžmana sa Institutom”.

“U smislu Fonda zdravstva Srbije i mogućnosti zakupa pa će ovo biti preliminarni razgovori, a poslije će biti potrebno da se ukljućče i ostala resorna ministarstva da se vidi da se otklone problemi i da vidimo da Institiutu damo šansu”, kazao je Damjanović.

Crna Gora ima najveće zarade na Zapadnom Balkanu

Damjanović je takođe kazao da je Ministarstvo finasija u proteklih pola godine skoro sve tekuće obaveze realizovalo iz redovnih prihoda.

“Ostvaren je suficit od 169 miliona eura i to bez povećanja osnovnih poreskih stopa. Imamo najveće zarade na Zapadnom Balkanu i ostaje da se izborimo kroz usklađivanje penzija da ona bude na nivou 65 odsto prosječne zarade”, naveo je Damjanović..

Kako je kazao ministar, zaduženje za sedam mjeseci tek je na nivou jedne šestine limita koji je Parlament usvojio. Očuvana je makroekonomska stabilnost u izuzetno nestabilnom geopolitičkom ambijentu i obezbijeđeno finasiranje svih tekućih obaveza do kraja godine.

“Stanje u trezoru na današnji dan bez depozita sa zlatom, iznosi 137,78 miliona eura, a sa rezervama zlata (67,3 miliona) ukupno stanje je 204,1 milion eura. Prema preliminarnim rezultatima za sedam mjeseci ove godine ostvareno je 1.443,6 miliona eura prihoda što je 363,7 miliona ili 33,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno 256,4 miliona eura ili 21,6 odsto iznad plana. Prihodi budžeta su samo u junu iznosili 207,2 miliona eura što je u odnosu na isti mjesec 2022. za 41,7 miliona eura ili 25,2 odsto više, odnosno 25,4 miliona eura ili 13,9 odsto iznad plana”, naglasio je Damjanović.

Kapitalni budžet u junu je realizovan u iznosu od 12,3 miliona eura što je 61 odsto od plana, dok je izvršenje ovog dijela budžeta od januara do jula bilo u nivou 49 miliona eura ili 43 odsto od plana.

Izvršenje kapitalnog budžeta bilježi uzrazni trend, povećava se potrošnja i očekivano je, kako je kazao, da će ovakva progresija nastaviti do kraja godine.

Budžetom za 2023. godinu, obezbijeđeno je povećanje zarada u javnom sektoru zdravstvu, prosvjeti, socijalnoj zaštiti, policiji, čime je direktno očuvan životni standard velike grupe zaposlenih i socijalni mir u kontekstu inflacije na globalnoj sceni. Najavio je da slijedi uvećanje zarada za sudije i državne tužioce.

“Iako smo godinu počeli sa svega 46 miliona eura gotovinskog depozita, zaduženje za sedam mjeseci tek je na nivou jedne šestine limita koji je Parlament usvojio. Dakle, ne uzimajući u obzir zaduženje kod Dojče banke iz februara tekuće godine, raspoloživost sredstava je skoro ista kao na početku godine, što znači da su se skoro sve tekuće obaveze realizovale iz redovnih prihoda”, naglasio je ministar.

Prosječna zarada u junu 2022. godine, iznosila je neto 783,90 eura, dok je u istom periodu tekuće godina, porasla na nivo od neto 906,77 eura. Tako je npr, zarada nastavnika u 2022. godini iznosila 696,89 eura, a danas iznosi 813,85, ili samostalnog savjetnika I u državnoj administraciji, gdje je zarada porasla sa prošlogodišnjih 676,25 eura na 842,33. Crna Gora danas ima najveće neto zarade u regionu Zapadnog Balkana.

Kako je istakao, najniža penzija u junu 2022. godine iznosila je 220,94 eura, a prosječna 328,69 eura. Nakon usklađivanja penzija, na kraju juna 2023. godine, minimalna penzije dostigla je nivo od 282,07 eura, a prosječna 406,11 eura.

“Intenzivirani su postupci odlučivanja u predmetima restitucije. Prvi put od osnivanja Fonda za obeštećenje, tj. od 2004. godine izdvojeno je više od 10 miliona eura za obeštećenje bivših vlasnika za oduzeta imovinska prava, što je gotovo četiri puta veći iznos u odnosu na prethodne godine, a za sljedeću godinu, za ove namjene, planira se iznos od 20 miliona eura. Namjera Vlade je da se ovakva progresija nastavi kako bi u naredne tri do četiri godine bila realizovana sva podnijeta rješenja za obeštećenje. Pojekti koji su više od deceniju čekali na realizaciju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa sa Državom, kao što je Maljevik i žičara Kotor-Lovćen uspješno su pokrenuti, a silosi u Luci Bar, u komunikaciji sa Jugopetrolom, vraćeni u vlasništvo Države”, naveo je Damjanović.