Do 2023. biće premjerena cijela Crna Gora

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević kazao je u intervjuu Dnevnim novinama da će do 2023. godine biti premjerena cijela teritorija Crne Gore. Trenutno, kaže Kovačević, premjereno je skoro pola naše države.

Dio granice sa Hrvatskom i dalje nije riješen. Da li bi Crna Gora trebalo da pristane na međunarodnu arbitražu i tako konačno riješi pitanje Prevlake?

Kovačević: Stručno gledano, mi imamo velike šanse u pregovorima. Na kraju krajeva neka bude i arbitraža, baš kao što je bio slučaj Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva. Dakle, oni su na međunarodnom razgraničenju ostvarili svoja prava, tako da smatram da i mi iz više razloga to treba da uradimo. Geografski posmatrano, položaj Prevlake je takav da ona pripada Crnoj Gori. Svi drugi relevantni podaci kažu da Prevlaka nikad nije bila niti Crne Gore niti Hrvatske.

Poznato je da je od osnivanja katastra na tim prostorima Austrougarska upravljala tim područjem. Padom Austrougarske stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Prevlaka je uvijek bila vojna baza. Prvo, tu je bila vojska Austrougarske, zatim Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i vojska JNA. Raspadom Jugoslavije vojska se povukla sa tog dijela i ostalo je neriješeno to pitanje. Kako su vođeni pregovori između tada Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, smatram da velike šanse imamo u toj budućoj međunarodnoj komisiji koja će angažovati svoje eksperte, kao što je odredila eksperte i tokom razgraničenja Crne Gore i Kosova.

Kada su državne komisije napravile kompletno razgraničenje, a potpisale ga i Vlade Kosova i Crne Gore, tadašnja predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je oformirala komisiju od eminentnih svjetskih stručnjaka koji su svu dokumentaciju pogledali i utvrdili da smo mi stvarno odradili sve kako treba.

Da li postoji neki dokument koji ide u prilog Crnoj Gori?

Kovačević: U katastru Austrougarske Prevlaka je navedena kao njihova teritorija. Tako da, ako neko kaže da je Prevlaka njegova, onda argumentima treba to da dokaže i da ima neke podatke o eksproprijaciji. Ni Austrougarska nije otimala zemljište, ona je osvajala i ubirala poreze od vlasnika.

Da li je pandemija korona virusa uticala na rad Uprave za nekretnine?

Kovačević: Korona virus i te kako uticao na rad Uprave za nekretnine, ali mi smo imali posla kao da korone nije ni bilo. Sve ukazuje da ćemo premašiti broj predmeta u odnosu na prošlu godinu. Država je krenula u krupne infrastrukturne projekte i Uprava za nekretnine tu najviše ima posla, od ekspropijacija, određivanja cijena, kao i oko geodetskih radova koji se rade po terenu. Puno posla ima, zasad stižemo, ali uz velike napore, jer određeni dio kadra je odsutan, roditelji mlađe djece su imali pravo na odsustvo zbog korona virusa. Ipak, možemo se pohvaliti činjenicom da zbog nas ne kasne državne investicije, naprotiv, radimo sve da investitori ne bi kasnili na projektima, kao što je izgradnja bulevara ka Danilovgradu, petlja Smokovac, radovi na auto-putu i tako dalje.

Shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti morali ste da dostavite Upravi za imovinu sve podatke o upisu vjerskih objekata. Da li su podaci prikupljeni, s obzirom da ste imali rok od godinu?

Kovačević: Mi smo shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti imali rok od godinu da prikupimo podatke o svim podacima za sve vjerske zajednice. To je veliki i mukotrpan posao i za opštinu po opštinu su prikupljani i predmeti i podaci Upravi za imovinu. Riječ je o ogromnoj i opširnoj građi. Ti podaci su veoma značajni i dobro je da su transparentni, jer je bilo i priče da je taj upis bio netransparentan. U katastru se ne dokazuje vlasništvo, u katastar se upisuje vlasništvo. Međutim, kada se radi katastar nepokretnosti onda se dokazuje vlasništvo. Crna Gora može da se pohvali odličnim katastrom nepokretnosti, u odnosu na recimo Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, koje imaju dvojni sistem registracije. Oni imaju i katastar i zemljišnu knjigu. Katastar vodi neku evidenciju, a u zemljišnu knjigu se registruje vlasništvo. Kod nas je na sve na jednom mjestu. Veliki posao je napravljen, reformisan je katastar i u ovom trenutku vi imate samo jedno mjesto na kojem se registrujete.

Od 1984. od kada se radi katastar nepokretnosti do 2000tih godina bila je velika nezainteresovanost stranaka. Sada su svi zainteresovani, jer su uvidjeli benefite. Recimo, mnogi su u nekim nedođijama dobijali velike iznose za ekspropijaciju jer se baš tu realizovao neki državni projekat, kao recimo auto-put. Benefite su imali jer su upisali imovinu.

Svi ti upisi, ne mogu da kažem da je neko radio nešto ispod žita, ali možda neznanjem je dolazilo do lošeg upisa. Što se tiče vjerskih objekata mi pozivamo sva pravna i fizička lica i predstavnike svih vjerskih zajednica da pristupe komisijama i da dokažu da je taj vjerski objekat njihov.

Koliko je do sada geodetski premjerno teritorije Crne Gore?

Kovačević: Od 2010. do sad mi smo snimli 606.000 hektara, a Crna Gora ima 1.382.000 hektara. Dakle, skoro pola Crne Gore je premjerno. Do 2023. ja se nadam da ćemo zaokružiti taj katastar. Kupili smo i dron i sa njim ćemo da snimamo manje katastarske opštine jer je avio snimanje veliki postupak. Sada preko medija obavijestimo građane da obilježe imovinu, a nakon toga naša ekipa, sve snimi i unese.

Napravljen je nacrt novog Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti koji bi trebalo da pojednostavi mnoge procedure. Koliko je važno da se usvoji novi zakon?

Kovačević: Kada neko kupi zemljište ili nekretninu, ode kod notara da napravi kupoprodajni ugovor. Notar napravi ugovor i šalje ga u katastar. E sada će to kroz zakon biti brže i efikasnije. Dakle, nacrt Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti je napravljen, predat Ministarstvu finansija i čekamo da ide na Vladu i Skupštinu.

Nakon usvajanja, pomenuti proces kod notara će biti sljedeći:

Sadašnjim izmjenama, notar će da skenira kupoprodajni ugovor i šalje ga u katastar, a katastar raspoređuje kod pravnika predmet, donosi rješenje i elektronski vraća notaru. Stranka samo na jedno mjesto dolazi i na jednom mjestu sve završava. To je veoma važno i mislim da je to inicijativa Evropske unije. Prema nekim analizama mi ćemo puno napredovati, iako nismo ništa lošiji od regina, u unapređunju sistema za registraciju.

Više u Crnoj Gori nijedna ulica, ali i ni selo neće biti bez broja. Dokle se stiglo sa adresnim registrom?

Kovačević: Situacija izazvana korona virusom nas je malo usporila kada je u pitanju projekat adresnog registra. Potpisali smo aneks ugovora sa Norvežanima koji finansiraju taj projektat. Znamo značenje projekta koji je parekselans državni registar i usmjerili smo sredstva od donacija na njega. Napravili smo softver, koji će ovih dana biti gotov, ali ima i drugih aktivnosti. Pojedine opštine su već odredile nazive ulica i trgova, a čak i na terenu su postavljene table. Ovaj projekat bi trebalo da bude završen iduće godine. Na Zapadu je neshvatljivo da neko ima ulicu bez broja. Zašto da selo uz naziv ima b.b. kad može i treba broj.

Nacrt Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti je napravljen, predat Ministarstvu finansija i uskoro bi trebalo da bude na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore