Ekonomija

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije. Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rast neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018. Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4 odsto, dok većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.

“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder. “Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.

Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti.

U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u regionu, Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 odsto stanovnika radno-aktivne dobio na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 odsto, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na brzo unaprjeđenje javne potrošnje i konkurentnosti. Strože kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Meho
Gost
Meho

Tacno ono sto pricam stalo, jedino CG ima konstantan pad BDP do 2021, i jos nadodajte na to i ubedljivo najveci dug u BDP … E sad da preved ovo, do 2021 zaboravite na povecanje plata i penzija! U 2021 cemo imati najnizu prosjecnu platu u regionu.

Bnjj
Gost
Bnjj

Pa mi već i sad imamo nisku pr platu laž je da je ona 513e realno nije ni 400e

Nije bitno
Gost
Nije bitno

Konstantan pad BDP – a. 😊😁😅 Ti ni ne znaš o čemu pišeš jadničak. 🙂 Kako može biti pad BDP-a ako je rast 3%? Možda pad RASTA BDP-a, ali za pad BDP-a treba ekonomija da bude u recesiji. Recimo Italija danas ima istu veličinu ekonomije kao prije 20 godina. Stagniraju 20 godina. Čak je i Njemačka blizu recesije, a Grčka… Više »

Meho
Gost
Meho

Naravno mislio sam na BDP stopu rasta koja je prikazana u tabeli u tekstu, vise je nego jasno. Sto i dalje ne mjenja ono sto sam rekao. No sve ce znati 2021 ko je rastao a ko je vjerovao u bajke. I porediti privredu u razvoju sa razvijenim zemlajma … smijeh.

Bnjj
Gost
Bnjj

Naš rast Bdp je zahvaljujući autoputu i kreditima i ulagajem države znači to nije ekonomska aktivnost prouzrokovana otvaranjem fabrika, industrijskih zona, tehnoloških parkova idr

Bnjj
Gost
Bnjj

Mi u Cg ćemo tek da plaćamo lošu politiku Dps, cijene samo rastu, mladi ljudi napuštaju državu, propast za običnog čovjeka

Djoka
Gost
Djoka

Pa sto ne podjes i ti vjerovatno srbija place za tobom. Aj polako

Bnjj
Gost
Bnjj

Djoka ko si ti šta umišljaš da nekog istjeruješ

Send this to a friend