Hoće li Vlada konačno početi da se bavi ekonomijom

Pad kreditnog rejtinga Crne Gore na najniži nivo od sticanja nezavisnosti, prvo je ozbiljnije upozorenje novoj Vladi da joj fokus moraju biti ekonomija, investicije, razvojni projekti i valorizacija resursa. U prvih 100 dana rada, o ovome gotovo ni riječi. Prioriteti su bili Zakon o slobodi vjeroispovijesti i set tužilačkih zakona, koji su, a svjedoci smo tome, samo još više podijelili crnogorsku javnost.

Otkazi, smjene i partijsko zapošljavanje po dubini odnijeli su tri mjeseca rada, što je, između ostalog, rezultiralo time da kreditni rejting Crne Gore padne na najniži nivo od sticanja nezavisnosti. Ni stručna ni laička javnost još uvijek nije čula kako Vlada Crne Gore namjerava da oporavi ekonomiju. Iako su se hvalili time da će biti Vlada eksperata, osim gašenja nacionalnog avioprevoznika i, sad već istorijske najave da će osnovati novu avio kompaniju za 0 eura, nove vlasti nijesu iznijele svoj program i konkretne projekte.

Građani su ostali uskraćeni za informaciju koje projekte Vlada planira da pokrene, a koje resurse da valorizuje, da li će graditi Drigi Blok TE Pljevlja, hidrocentrale na Morači i Komarnici, kakva je sudbina nastavka izgradnje auto-puta…

Vlada još uvijek nema ni budžet za godinu koja uveliko teče, i oslanja se na privremeno finansiranje iako, kako tvrde u pojedinim opozicionim partijama, sad već ulaze u zonu krivične odgovornosti. Još uvijek nije usvojen ni program rada Vlade.

Analitičari Standard and Poor’s-a su, zbog svega navedenog, ocijenili da “postoji rizik da vlast možda neće biti u mogućnosti da kontroliše nivo tekuće potrošnje imajući u vidu istoriju labave kontrole, heterogenu prirodu nove vladajuće koalicije i tanku parlamentarnu većinu”, što se, makar u prva tri mjeseca rada, pokazalo kao tačno.

Iako je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić tvrdio da ni cent novog zaduženja neće ići u tekuću potrošnju, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić ga je demantovao izjavom da se iz zaduženja isplaćuju penzije i plate, a sasvim je izvjesno da će se iz istog izvora finansirati i najavljeni socijalni zakoni koji predviđaju dječiji dodatak za djecu do šest godina kao i besplatne udžbenike za sve osnovnce. Iz zaduženja je finasirano i osnivanje nove aviokompanije koja je već u prvom mjesecu osnivanja, kako je javnost već čula, koštala građane 30 miliona eura, a nije ostvarila nijedan let. Uslovljavanje dijela nove vlasti u parlamentu da neće glasati za odluke Vlade dok se ne usvoje tužilački zakoni, pokazuje da Crna Gora nije samo u ekonomskoj već i u dubokoj političkoj krizi, a da Vladu održava jedino strah od novih izbora.

Analitičari S&P navode i da “rejting može biti pod pritiskom ako se crnogorska ekonomija ne oporavi tokom 2021-2022, što ce značiti dalji pritisak na već slabu fiskalnu poziciju”. Dosadašnja iskustva sa novom Vladom pokazuju da će ovaj scenario, za koji u S&P kažu da je pesimistički, za Crnu Goru biti izvjestan, posebno ako se ima u vidu da se nova Vlada nije najbolje snašla u borbi protiv pandemije.

To što su granice otvorene nije dovela do povećanja prihoda u turizmu, ili makar ne značajno, ali je izazvala nekontrolisano širenje koronavirusa. Uz labave mjere zaštite, njihovo nepoštovanje od strane najviši državnih predstavnika, ali i građana, kao i vakcinacija koja je značajno kasnila, Crna Gora je postala zemlja koju ambasade stranih država ne proporučuju svojim državljanima kao poželjnu destinaciju. Ukoliko se ovaj trend nastavi od ljetnje turističke sezone vjerovatno neće biti ništa. Stručnjaci su, između ostalog i zbog toga, predlagali totalno zatvaranje, stavljanje epidemije pod kontrolu kako bi se ljetnju turistička sezona spasila koliko je to moguće. Mnogi tvrde da je za to sad već kasno.

Iako u Ministartsvu finansija kažu da je pad kreditnog rejtinga Crne Gore “bio očekivan” i da je sreća da smo se na vrijeme zadužili, činjenice govore nešto drugo.

Tako je Sjeverna Makedonija koja ima nešto bolji kreditni rejting (BB-), izašla na tržište prije nedjelju dana i emitovala obveznica u iznosu od 700 miliona eura po kamati od 1,6 odsto na sedam godina. Ekonomski analitičari ovo objašnjavaju činjenicom da je “novac sada još jeftiniji”, tako da je moguće da bi zaduženje Crne Gore, da je odrađeno u januaru, bilo povoljnije. Odluku da se tajno i hitno zaduži u decembru objašnjavaju činjenicom da su u Vladi vjerovatno znali da neće usvojiti budžet za 2021. pa su to uradili u decembru prošle godine. Uskoro se očekuje i procjena međunarodne rejting agencije Moody’s.

Miraš Dušević