Obrazovanjem protiv siromaštva, muškarci ugroženiji od žena

Stopa rizika od siromaštva kod muškaraca u 2017. iznosila je 24,2 odsto i u odnosu na stopu rizika kod žena je veća za 1,2 procenta (23 odsto). Rizik od siromaštva u 2017. godini značajno opada sa povećanjem nivoa obrazovanja: sa 36,2 odsto za lica sa nezavršenom ili završenom osnovnom školom, preko 20,8 odsto za lica sa srednjim nivoom obrazovanja, na 6,8 procenata  za lica sa visokim obrazovanjem. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu aktivnosti ukazuje da je 44,8 odsto nezaposlenih izloženo riziku od siromaštva u 2017., pokazuju najnoviji podaci Monstata.

Stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 23,6 odsto, što je za 1,6 odsto manje u odnosu na 2013. godinu. Takođe, trend pada prisutan je i kod relativnog jaza rizika od siromaštva, jer je u 2013. godini vrijednost ovog indikatora iznosila 39,7 odsto, a u 2017. godini 34 procenta. Stopa trajnog rizika od siromaštva za period 2013 – 2016. godina iznosila je 15,6 odsto.

“U domaćinstvima bez izdržavane djece,  stopa rizika od siromaštva u 2017. godini iznosila je 15,7 odsto, i nema statistički značajnih odstupanja za period od 2013 – 2017. godine. Za jednočlana domaćinstva stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,1 odsto, što je za 4,5 procenata više nego u 2013. godini. U jednočlanim domaćinstvima veća je stopa rizika od siromaštva kod lica mlađih od 65 godina (23,1 odsto), nego što je slučaj kod jednočlanih domaćinstava kojeg čini član stariji od 65 godina (15,6 odsto). Domaćinstva koja čine dvije odrasle osobe su u 14,7 odsto slučajeva u riziku od siromaštva i tokom perioda od 5 godina (2013 – 2017.), ne postoje statistički značajna odstupanja”, podaci su Monstata.

Domaćinstva

S druge strane, kako navode, domaćinstva sa izdržavanom djecom bila su više izložena riziku od siromaštva, 28 odsto u odnosu na domaćinstva bez djece (19,1 odsto za jednočlano, i dvočlano domaćinstvo bez djece 14,7 odsto). U odnosu na 2013. godinu došlo je do smanjenja stope rizika od siromaštva za sve tipove domaćinstava sa izdržavanom djecom, a smanjenje je najviše izraženo kod domaćinstva sa dvije odrasle osobe i dvoje izdržavane djece (5,5 procenata).

“Djeca do 17 godina starosti su u 31,7 odsto slučajeva u riziku od siromaštva, što je manje za 3 procenta u odnosu na 2013.  Sa porastom godina starosti opada stopa rizika od siromaštva. Srednje generacije (25 – 64 godine) su ispodprosječno ugrožene, dok su u najmanjem riziku od siromaštva građani koji imaju 65 i više godina (15,4 odsto). Posmatrano prema polu, ne uočavaju se značajne razlike u riziku siromaštva muškaraca i žena za period od 2013 – 2017. godine. U posmatranom periodu, izloženost riziku siromaštva kod žena je smanjena, dok je kod muškaraca ostala nepromijenjena”, navodi se u ovoj analizi.

Samozaposleni imaju veću stopu rizika od siromaštva od zaposlenih kod poslodavca (19,8 prema 5,9 odsto), jer ova kategorija obuhvata poljoprivrednike čiji prihodi u naturi nijesu uključeni u dohodak, kao i porodične radnike21 u domaćinstvu koji po definiciji nemaju prihode. Kod penzionera stopa rizika od siromaštva u 2017. godini iznosila 14,4 odsto i u odnosu na 2013. godinu je povećana za 2,3 procenta.

Sjever rizičniji

Stanovnici Sjevernog regiona su najviše bili izloženi riziku siromaštva tokom cijelog posmatranog perioda, dok je rangiranje ostalih regiona po godinama bilo različito. U 2017., 37,9 odsto stanovnika Sjevernog regiona je bilo izloženo riziku siromaštva, dok su stanovnici Centralnog regiona, imali najmanji rizik siromaštva od 15,4odsto.

U odnosu na 2013. godinu, Sjeverni i Centralni region, kao i glavni grad Podgorica zabilježili su smanjenje stope rizika od siromaštva. Znatno niži dohodak stanovništva u Sjevernom regionu u odnosu na ostale regione može se u izvjesnoj mjeri objasniti dominantnim učešćem poljoprivrede. U raspoloživi dohodak nije uključena vrijednost proizvodnje domaćinstva za sopstvene potrebe. Prihod od proizvodnje dobara za sopstvene potrebe podrazumijeva vrijednost hrane i pića koje domaćinstvo samo proizvede i potroši za sopstvene potrebe. U ruralnim oblastima kao i u sjevernom dijelu Crne Gore, standard stanovništva uveliko zavisi od sopstvene proizvodnje. Novčani prihodi stanovništva koji se bave sopstvenom proizvodnjom mogu biti vrlo niski i ukazivati na vrlo nizak standard što ne mora biti slučaj zbog značajne vrijednosti sopstvene proizvodnje.

Jaz siromaštva raste

Apsolutna linija siromaštva za Crnu Goru u 2017. godini iznosila je 192,42  eura po ekvivalentu odrasle osobe, što je za 4,5 eura više nego 2015. godine. U 2015. godini 9,8 odsto stanovništva imalo je ekvivalentnu potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva. Jaz siromaštva, kao indikator dubine siromaštva, povećan je sa 1,4 odsto u 2014. godini na 3 odsto u 2015. godini. Podatak o jazu siromaštva od 3 odsto u 2015. godini govori da bi za izbavljenje iz siromaštva svih siromašnih društvo trebalo obezbijediti sredstva u visini 3 procenta od linije siromaštva po svakom stanovniku i onda ta sredstva dodijeliti svakom siromašnom tačno u iznosu koji je dovoljan da njihova ukupna potrošnja dostigne liniju siromaštva. Oštrina siromaštva takođe se povećala u odnosu na 2014. godinu i ona je u 2015. godini iznosila 1,3 odsto.

M.Dušević