Poboljšati avio dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije

Turizam je vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno poslijedničnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati, raditi na poboljšanju avio dostupnosti i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta za sezonu 2023. godine, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja ugostiteljstva i turizma Privredne komore koja je organizovana je 14. decembra u poslovnoj zgradi Aerodroma Crne Gore.

U fokusu rada sjednice bila je avio dostupnost Crne Gore sa strateškim rutama u 2023, produženje radnog vremena Aerodroma u Podgorici, te sinergijsko djelovanje u cilju promocije kompanije To Montenegro zajedno sa crnogorskom turističkom destinacijom.

U radu su pored privrednika, učestvovali i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, NTO, Aerodroma Crne Gore, kompanije To Montenegro, te lokalnih turističkih organizacija.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović kazao je da je opredjeljenje Crne Gore kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti.

“Crna Gora je zbog svog geografskog položaja dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za njeno pozicioniranje kao turističke destinacije postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih aviokompanija ka/od važnih emitivnih tržišta širom Evrope”, istakao je Jovović.

Prema njegovim riječima, na poboljšanju avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio kompanija Air Montenegro.

Jovović je kazao da je aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena, te Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.

Ministar Đurović je us vom uvodnom izlaganju zahvalio Privrednoj komori i Odboru na organizaciji sjednice sa ovako važnom temom za crnogorski turizam, kao i AD Aerodromi Crne Gore na gostoprimstvu.

“Svjedoci smo značaja koji turizam ima za Crnu Goru. Smatram da aktivnosti u narednom periodu u oblasti turizma treba grupisati oko par ključnih prioriteta, a to su diverzifikacija tržišta i proizvoda, jačanje kadrova, kao i potreba da destinaciju učinimo što dostupnijom turistima, kako bi proizvod u cjelini bio privlačniji i konkurentniji”,  istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima, nesporno je da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista. Povećanje dostupnosti destinacije istovremeno predstavlja i povećanje njene vidljivosti i prepoznatljivosti turistima.

“U tom smislu smatram važnim unaprijeđenje infrastrukture crnogorskih aerodroma Podgorica i Tivat, ali i povećanje broja destinacija sa kojim će Crna Gora biti povezana direktnim letovima”, kazao je ministar.

On je istakao da je, u tom smislu, važno stimulisati aviosaobraćaj ka/od onih tržišta čiji stanovnici imaju trend putovanja tokom cijele godine i tržištima koja su prepoznata kao dobro platežna, dodajući da će se na taj način, u periodima van glavne ljetnje sezone generisati novi prihodi koji su neophodni za dalji razvoj u svim segmentima u lancu ponude.

Ministar Đurović smatra da je Air Montenegro, kao nacionalni avioprevoznik, veoma važan subjekt u ovom lancu, te da on prilikom definisanja prioritetnih tržišta i ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi.

“Važno je da damo podršku realizaciji što većeg broja letova, sa što većeg broja emitivnih tržišta, u periodu minimum tokom ljetnje IATA avio sezone (april-oktobar), te stimulišemo avioprevoznike da lete i duže od toga”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, definisanjem 14 strateških ruta u 2022. godini značajno je potpomognut povratak prometa na aerodromima na nivo blizu onom prije korona krize, ali smatra da lista treba biti unaprijeđena uvođenjem novih ruta.

“Siguran sam da će turizam, kada je riječ o zvaničnim podacima, preći milijardu eura i zahvaljujem se svim hotelijerima, kao i zaposlenima u turističkoj privredi i aerodromima, na nemjerljivom doprinosu doprinosu koji su dali i bili fleskibilni da nadomjeste ozbiljna tržišta”, kazao je Đurović.

On je takođe istakao da Katar i Kuvajt predstavljaju destinacije sa nevjerovatnim potencijalom za privlačenje turista, ali i investitora koji bi došli sa njima.

Govoreći o incijatvi za produženje radnog vremena aerodroma, ministar Đurović je kazao da Crna Gora mora biti otvorenija u tom smislu, kako bi se turistima sa svih destinacija omogućilo da slijeću i kasnije.

On je pozvao direktora Aerodroma da, u skadu sa svojim mogućnostima, razmotri ovu incijativu.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković kazao je da su Aerodromi Crne Gore jedna od ključnih karika u lancu kada je riječ o avio dostupnosti naše zemlje.

“Inicijativa o produženju radnog vremena aerodroma nije nova i posvetićemo joj pojačanu analitičku pažnju, kako bismo pronašli izbalansiranu tačku između rasta troškova u odnosu na projekciju prihoda. Treba da budemo do kraja oprezni kako bismo napravili dobru podlogu za dobru odluku”, istakao je Drašković.

Prema njegovim riječima, racionalnost i zakonitost u poslovanju moraju biti ključni.

Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović istakao je da imperativ mora biti unapređenje infrastrukture avio dostupnosti, kako bi privukli što više turista sa onih tržišta koja nam se čine najatraktivnijim.

“Izuzetno je važno da privrednici predoče svoje probleme i daju inpute, a na donosiocima odluka je da ih čuju, jer bi svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama trebalo prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa turističkom privredom”, kazao je Vujović.

Dragan Popović, To Montenegro predstavio je dosadašnje rezultate ove kompanije istakavši da se do kraja godine očekuje cifra od 300 000 prevezenih putnika sa 15 destinacija, što predstavlja relativno dobar rezultat.

“Prethodne godine saobraćaj je realizovan sa dva aviona, a od iduće je plan da se raspolaže sa dodatnih tri, koji će letjeti od juna do septembra”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, očekuje se potpisivanje bilateralnih sporazuma u vazdušnom saobraćaju sa sa brojnim zemljama, što će donijeti značajne benefite, kako za nacionalnu avio kompaniju, tako i za cjelokupnu turističku privredu.

Dejan Pižurica, Air Montenegro smatra da veliki problem u privlačenju turista predstavljaju mali smještajni kapaciteti na Sjeveru, posebno u Kolašinu.

“Strani turisti žele da borave u hotelima koji se nalaze blizu skijaških staza, a problem je i taj što ne možemo dugoročno da razvijamo”, kazao je on.

Dodao je da poslovanje okreću ka Bliskom istoku, ali da se prije svega mora uvesti vizna liberalizacija, jer bi to bili ogromni benefiti za državu, posebno istakavši Izrael kao mogućnost za cjelogodišnju turističku destinaciju.

Luka Bulatović potpredsjednik Odbora kazao je da je zbog nedovoljnih kapaciteta na samom skijalištu teško pokrenuti neko tržište za skijaše, te da šansu predstavlja dovođenje malih grupa koje traže nešto više od skijanja.

Neophodno nam je dobro osmišljavanje i promocija turističkih paketa ka emitivnim tržištima”, istakao je on.

Naveo je promociju Podgorice kao ski destiacije, gdje gosti osim organizovanpg dnevnog odlaska na skijanje, u podgoričkim hotelima imaju spa i wellness i mogu da uživaju u nočnom životu Podgorice.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković Marković smatra da je tržišta potrebno razvijati godinama unaprijed i strateški se pozicionirati.

“Za Izraelom postoji izuzetna potražnja, a neophodan je i zajednički nastup ka Njemačkoj i skandinavskim zemljama, kako bi povećali svoju vidljivost “, istakla je ona.

Milica Mićunović, generalna direktorica Ministarstvo kapitalnih investicija kazala je da je poslat predlog bilateralnog sporazuma izraelskim vazduhoplovnim vlastima, te da će on biti potpisan u najkraćem roku, kako bi Air Montenegro mogao da nastupi na tom tržištu.

“Parafiran je i sporazum sa Kuvajtom i nadamo se da će i on uskoro biti potpisan”, istakla je ona.

Na kraju sjednice, zaključeno je da je neophodno napraviti zajednički sastanak sa AD Aerodromi i Odborom za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, kao i svim ostalim institucijama, kako bi zajednički djelovali i promovisali Crnu Goru kao turističku destinaciju, ali i jačali aerodrome i To Montenegro, što bi generisalo novu tražnju i osnažilo crnogorsku privredu.