Potpisan ugovor, uskoro se gradi kolektor sa pješačkim mostom na Morači

Kolektor sa pješačkim mostom na Morači, kao i postrojenje za prečišćavanje voda i tretman mulja uskoro će se graditi u Podgorici.

Ugovor o obezbjeđivanju finansija za ovaj projekat danas su potpisali gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar finansija Darko Radunović i direktor Vodovodai kanalizacije Filip Makrid.

Kompletan projekat sadrži pet cjelina: postrojenje za prečišćavanje, postrojenje za tretman mulja, izgradnju primarnog kolektora sa pješačkim mostom na Morači, sekundarnu mrežu u pojedinim naseljima u Podgorici i predtretman za prečišćavanje u okviru kompanije Plantaže.

Potpisivanjem ovog ugovora, kao i potpisivanjem ugovora od 5. februara sa konsultantskom kućom Fichtner Water and Transport GmbH Stuttgart, Germany iz Njemačke, stvorene su sve neophodne pretpostavke da tokom ove godine budu raspisani tenderi za sve cjeline.

Vuković je istakao da je ovo  ovo istorijski dan za Podgoricu i Crnu Goru u cjelini, jer danas počinje posljednja faza realizacije najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji Podgorice.

“Sve ovo ne bi bilo moguće da nijesmo imali tehničku podršku naših stručnih službi, prije svega ljudi iz Vodovoda”, naveo je on.

Vuković je dodao da su zajedničkim radom i trudom uspjelida stvorimo pretpostavke za skori početak realizacije ovog projekta.

“Za neupućene, treba reći i to da osim postrojenja koje će se graditi u blizini KAP-a, ovaj projekat podrazumijeva i izgradnju kolektorske mreže i širenja fekalne mreže, tako da će Podgorica za koju godinu dobiti 30-ak kilometara nove kanalizacione mreže. Dobiće i projektnu dokumentaciju za dalje širenje te mreže u ukupnom iznosu od 70 kilometara. Na taj način Podgorica rješava jedno od najznačajnijih pitanja za budući razvoj grada, na taj način štitimo basen Skadarskog jezera, štitimo vodoizvorište Boljesestre, zato kažem da je ovo projekat koji značajno prevazilazi lokalne okvire i nije čudno što je Vlada naš partner u ovom poslu, odnosno što je Vlada prepoznala ukupan značaj ovog projekta, tako da na kraju dana svi možemo biti ponosni na ono što smo danas formalizovali“, istakao je on.

Prema riječima Radulovića, Podgorica je vođena na način koji je omogućio ljudima lakše življenje, i to su građani Crne Gore prepoznali.

“Uprave Podgorice, koje nastavlja Vuković, znale su da prepoznaju da se širokim putevima u gradove dolazi, a uskim putevima iz njih odlazi. Oni su napravili široke puteve, i dalje ih prave, i ja im čestitam na tome što su istrajali. Infrastruktura o kojoj danas pričamo je infrastruktura koja je kritično važna za bilo koje civilizovano mjesto na svijetu. Podgorica je i do sada imala skoro 70 odsto pokrivenosti kanalizacionom mrežom, a ovim iskorakom, danom otvaranja postrojenja, taj procenat će doći na na 80 odsto, što je za ovako razuđena mjesta spektakularan rezultat. Uz najave širenja mreže, kao što je gradonačelnik rekao, Podgorica bi trebalo da nam ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, služi za primjer. Ono što građani ne prepoznaju jeste činjenica da Podgorica leži na „jastuku“ vode, zato je zaštita podzemnih voda mnogo važnija nego u nekom drugom mjestu. Ono što je još važnije je da je na trenutno postrojenje, koje je izgrađeno prije 40-ak godina i čiji je kapacitet bio 60-ak hiljada ekvivalentnih stanovnika, na današnji dan priključeno 120.000 stanovnika. Taj uređaj ćemo polako poslati u „penziju“ i značajno relaksirati život stavnovnika koji gravitiraju tom području. Mislim da, sve u svemu, moramo odlučnije stupiti i uhvatiti se u koštac sa problemima koji su vezani sa sad već čuvenim Pogavljem 27, i evo odgovora kuda se ulažu onih milijardu i po eura koje treba uložiti do 2035. godine. Sto miliona je već uloženo u uređaje za prečišćavanje otpadnih voda u crnogorskim opštinama“, dodao je on.

Ugovorom je predviđeno da Ministarstvo finansija proslijedi Glavnom gradu Podgorica sredstva u ukupnom iznosu od 35 miliona eura, uz veoma povoljne kamatne stope i grejs periode, a od ukupnog iznosa Glavni grad vraća osam miliona eura.