Crnogorski elektroprenosni sistem donio je odluku da, zbog nestabilnog terena, izmijeni tehnologiju izgradnje trafostanice Lastva i da pređe na gasom izolovano postrojenje, kako bi se izbjegli dodatni troškovi i odstupanje od preuzetih rokova izgradnje tog objekta, saopšteno je iz tog preduzeća.
Predstavnici CGES-a i profesor Elektrotehničkog fakulteta Vladan Radulović smatraju da je novo rješenje tehnički kvalitetnije od prvobitnog, kojim je bilo predviđeno da se trafostanica izvede kao spoljno, vazduhom izolovano postrojenje.
Nestabilan teren
Zbog nepredviđenih okolnosti vezanih za geotehniku, zahtjev izvođača je bio 15 miliona eura dodatnih troškova. Taj se zahtjev zasnivao na detaljnim geološkim ispitivanjima koje su radili nezavisni eksperti sa berlinskog univerziteta. I CGES je angažovao svoje stručnjake, koji su potvrdili da se radi o geološki nestabilnom terenu i da će izvođenje radova po postojećemprojektu iziskivati dodatno vrijeme i novac kazali su Pobjedi iz CGES-a.
Predstavnici te kompanije dodaju da bi, prema procjeni struč njaka, zadržavanje na prvo bitnom rješenju produžilo rok završetka trafostani ce za dvije godine.
Na pitanje Pobjede da li će radovi na toj trafostanici biti završeni ove godine, i da li će biti vrijedni oko 30 miliona eura, kako je ranije najavljeno, predstavnici elektroenergetske kompanije su odgovorili da će „zahvaljujući naporima koje CGES ulaže, radovi na TS Lastva biti završeni u okviru navedenog vremenskog roka i u okviru predviđenog finansijskogokvira”. Naveli su daje izvođač predložio da se umjesto klasične koristi GIS tehnologija, uz nepromijenjene zahtjeve investitora u dijelu karakteristika opreme i kapaciteta.
Kako je predloženo rješenje tehnički kvalitetnije, a izvedba trafostanice kao gasom izolovanog spoljnjeg postrojenja nije za posljedicu imala dodatne troškove i vrijeme izvođenja radova, odlučeno je da se izmijeni tehnologija i da se pređe na gasom izolovano postrojenje rekli su predstvanici CGES-a.
Podsjetili su da je Detaljnim prostornim planom za koridor dalekovoda 400 KV sa dalekovodom od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorskim kablom 500 KV Italija – Crna Gora bilo predviđeno da se trafostanica Lastva u Blatu izvede kao spoljno, vazduhom izolovano postrojenje, koje je usvojeno kao uobičajeno i racionalno rješenje sa tehno-ekonomskog aspekta.
Fidik
Detaljnim geotehničkim istraživanjima utvrđene su značajno nepovoljnije karakteristike tla na toj lokaciji, što se prema opštim uslovima ugovora (Fidic) smatra nepredviđenim okolnostima zbog kojih izvođač ima pravo na povećanje cijene kao i produženje roka izgradnje objasnili su iz CGES-a.
Zato su podnijeli inicijativu za izmjenu Detaljnog prostornog plana, što je Vlada prihvatila na sjednici od 12. oktobra.
Iz CGES-a naveli su da gasom izolovano postrojenje (GIS) ima niz prednosti nad klasičnim, vazduhom izolovanim postrojenjem.
“GIS postrojenje se odlikuje visokom pouzdanošću sa dužim servisnim intervalima nego klasično. Praktično, to znači pouzdan rad postrojenja u periodu eksploatacije uz minimalne troškove održavanja”, tvrde iz CGES-a i dodaju da su ovakvim rješenjem elementi postrojenja oklopljeni i smješteni u zgradama, tako da zauzima mnogo manji prostor u odnosu na klasično postrojenje.
To rezultira i smanjenjem obima građevinskih radova, a novo se rješenje bolje uklapa u prostor ocijenili su predstavnici te kompanije.
Profesor Radulović kazao je da postrojenja izolovana sumporheksafluoridom imaju niz prednosti u odnosu na klasična.
“Zbog izuzetnih izolacionih karakteristika SF6 gasa, postrojenja imaju znatno manje dimenzije. Kako su postrojenja izolovana gasom smještena u posebna metalna kućišta i objekte, oprema u njima je zaštićena od atmosferskih uticaja i prašine, tako da imaju duži radni vijek i minimalne troškove održavanja”, objasnio je Radulović i istakao da se zbog toga dominantno koriste u distributivnim srednjenaponskim postrojenjima, ali i sve više u visokonaponskim postrojenjima, kakvo je trafostanica Lastva.
Objasnio je da se ušteda postiže smanjenjem prostora na kome su potrebne intervencije na pripremi tla, ali se to izjednačuje, pošto su gasna postrojenja skuplja.
Ima li tog stručnjaka koji može objasniti ekonomsku analizu u ovome tekstu?! 15 miliona da bi se stabilizovalo zemljište na kojem je projektovano postrojenje???Da li se pri projektovanju,ovako velikog objekta,trebala izvršiti analiza nosivosti tla???Nova tehnologija,manje prostora,a sve za iste pare,ili za manji manji dio od ovih 15 miliona?
Teren je bio takav da se nije mogao ispitati dok se nije rasčistio i napravio pristupni put. To bi značilo mnogo, mnogo administrativnih zavrzlama i dugotrajnu proceduru. To košta mnogo para. Jako mnogo. Zato se išlo na uobičajenu varijantu.