Drakić: Očuvati aluminijumsku industriju, zabrinjava broj nezaposlenih, veće akcize-veća i siva ekonomija…

U toku je redovni godišnji sastanak privrednika sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima u Privrednoj komori. Predsjednica Privredne komore Nina Drakić kazala je da crnogorski privrednici podnose veliko breme krize, koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija.

“Crnogorski privrednici podnose veliko breme krize koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija, sposobnost brzog prilagođavanja promjenama i vještinu upravljanja u nepredvidivim uslovima. Pokazali su i visok stepen društvene odgovornosti, a i brigu za zaposlenog, ne samo kao nekoga ko svojim radom učestvuje u stvaranju dobiti kompanije, već je to imalo i naglašenu socijalnu dimenziju”, navodi Drakić.

Pomenuta zdravstvena kriza je, ističe ona, prethodne godine uzrokovala zatvaranje granica, zabrane i ograničenja rada privrednih subjekata, što je u konačnom rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3 odsto.

“Negativni trendovi nastavljeni su i u prvom kvartalu ove godine. Ipak, paralelno sa procesom imunizacije, kako u svijetu, tako i kod nas, otpočeo je oporavak ekonomije. Naša ekonomija je zabilježila izuzetno visoke stope rasta, od 19 u drugom i 25,8 odsto u trećem kvartalu. Ostvarenom rezultatu najviše je doprinijelo povećanje prihoda od turizma, transporta i građevinskih usluga”, kazala je Drakić.

Pored rasta u sektoru usluga, navodi da pojedine oblasti poljoprivredne proizvodnje bilježe napredak, kao i prerađivačka industrijska i sektor snabdijevanja električnom energijom.

“Sektor trgovine na malo i veliko dostigao je rezultate iz 2019. godine, što je u najvećem dijelu posljedica povećanog prometa u turizmu. Takođe, turizam je zaslužan i za značajan rast prometa putnika na aerodromima i u drumskom saobraćaju. Cijenim važnim napomenuti, da se i pored evidentnog oporavka ekonomske aktivnosti, poslovanje još uvijek odvija u zdravstveno kompleksnim uslovima uz rizike koje donosi pojava novih sojeva virusa. To uzrokuje nepredvidivost, te konzervativniji pristup u izradi poslovnih i investicionih planova za narednu godinu”, kazala je Drakić.

Imajući u vidu da je Crna Gora malo i otvoreno tržište, izrazito uvozno zavisno, jasno je da su se kolebanja sa međunarodnog tržišta reflektovala na nas.

“Ovo posebno, kada posmatramo variranja cijene energenata i pojedinih metala na globalnom tržištu. Nemogućnost uticaja na te cijene, kao i ograničen prostor za ublažavanje posljedica njihovog rasta, predstavlja poseban izazov za sve proizvodne djelatnosti. Ovih dana, nažalost, svjedočimo najavama obustavljanja proizvodnje aluminijuma, koja značajno doprinosi crnogorskoj privredi, sa veoma pozitivnim efektima i po naš spoljnotrgovinski bilans. Iskoristiću ovu priliku, da još jednom apelujem na sve u ovom procesu da ulože dodatne napore u iznalaženju održivog rješenja koje će, prije svega, osigurati dalji razvoj industrijske proizvodnje te očuvanje radnih mjesta”, poručuje Drakić.

Analiziranjem prilika u ovom izazovnom periodu zaključuje se da je finansijski sektor imao značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i oporavku crnogorske ekonomije, upravo zahvaljujući visokom stepenu likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti prije pandemije.

“Uloga Investiciono razvojnog fonda je u ovom procesu bila posebno važna. Dozvolite da istaknem da kao značajan iskorak ka jačanju sveukupne konkurentnosti ekonomije, prepoznajemo osnivanje Kreditno garantnog fonda, na čemu je crnogorska privreda insistirala godina unazad”, ističe ona.

U cilju cjelovitog sagledavanja stanja u ekonomiji, osvrnula se i na promjene koje su se dešavale i dešavaju na tržištu rada.

Zabrinjava povećanje broja lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje

“Oporavak realnog sektora nešto sporijom dinamikom prati opravak i u ovoj sferi. Za deset mjeseci tekuće godine registrovan je blagi rast prosječnog broja zaposlenih. Ipak, zabrinjava povećanje broja lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje budući da je na kraju novembra broj nezaposlenih bio za 19,8 odsto viši u odnosu na isti period prethodne godine, a čak 47,8 odsto viši u odnosu na uporedni period 2019”, kazala je Drakić.

Činjenica je, dodaje ona, da su se privredni subjekti u Crnoj Gori i prije pandemije u dužem periodu suočavali sa izazovima, čije prevazilaženje zahtijeva sistemski pristup.

“Na to smo sa ovog mjesta kontinuirano ukazivali. I ovogodišnja istraživanja pokazala su da se spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost izdvaja kao najveći problem u poslovanju”, navodi Drakić.

Doprinosi na zarade, koji su trenutno najviši u odnosu na zemlje regiona, usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća.

“Zato i danas, baš kao i prije par dana na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, želim da pozdravim najavljenu reformu i smanjenje poreskog opterećanja na rad, uvjerena da će najvećem dijelu privrednih subjekata to donijeti smanjenje troškova. Ipak, ponoviću, da uticaj ove refome na mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština može biti negativan, posebno kod onih koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima. To bi nažalost moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, koju možemo okarakterisati kao sistemski izazov koji opterećuje i privredu i državu, te kao takav zahtijeva naše sinergetsko i istrajno djelovanje”, kazala je Drakić.

Najavljeno povećanje akciza i uvođenje novih na određene grupe proizvoda povećaće sivu ekonomiju

Mišljenje privrednika je da će ka povećanju sive ekonomije voditi najavljeno povećanje akciza i uvođenje novih na određene grupe proizvoda.

“Na tu opasnost nas upozorava i ranije iskustvo, kada smo nakon povećanja akciza u 2017. godini, kao rezultat imali za 56 odsto manji prihod od akciza po osnovu prodaje cigareta u odnosu na planirano. Stoga, ću podsjetiti da su interesi privrede i države isti i da trebaju rezultirati povećanjem prihoda, a najbolji način za to jeste smanjenje sive ekonomije”, ističe Drakić.

Nadalje, važno je, ističe ona, ukazati na potrebu sniženja stope PDV-a na 7 odsto kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

“Rezultati u ugostiteljstvu ostvareni u 2021. godini nadomjestili su gubitke iz prethodne, ali imajući u vidu da ovaj sektor predstavlja značajan segment turističke ponude, cijenimo da zavređuje ovaj vid podrške. Niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva nije mjera koja je nepoznata. U svim, našem turizmu konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, ta stopa se u prosjeku kreće od 5 do 13 odsto. Dodatne analize, sigurna sam, pokazale bi apsolutnu opravdanost ovog zahtjeva”, kazala je Drakić.

Razmotriti odluku o prelasku sa proporcionalnog na progresivno oporezivanje

Sljedeći izazov koji zahtijeva sveobuhvatnu reformu je neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada.

“Njegovo prevazilaženje takođe zahtijeva osmišljen pristup uz uključenost privrede, kao važnog socijalnog partnera u oblasti obrazovanja. Mi ćemo u narednom periodu sa resornim ministarstvom, aktuelizovati ovo pitanje i vjerujem zajedničkim djelovanjem doći do očekivanih rezultata”, ukazuje ona.

Prenoseći iskazane zahtjeve privrede, istakla je značaj kreiranja predvidivog i stimulativnog ambijenta koji će privući kako strane, tako i domaće investicije.

“Znamo da su strane investicije u višegodišnjem periodu, bile jedan od pokretača rasta, pa je za očekivati da njihova uloga nakon pandemije bude još značajnija. To je dodatni razloga zbog kojeg cijenimo da još jednom treba razmotriti odluku o prelasku sa proporcionalnog na progresivno oporezivanje”, ocijenila je Drakić.

Zakon o radu još uvijek je daleko od onoga što je potrebno privredi i poslodavcima

Ona je ukazala i na neophodnost što skorijeg donošenja Prostornog plana Crne Gore, kao preduslova za realizaciju investicionih projekata.

“Stimulativan poslovni ambijent, osim za nove investicije, važan je i za postojeće biznise. Do poboljšanja njegovih performansi dolazi se i kvalitetnim pravnim okvirom koji uređuje oblast rada, funkcionisanja privrednih društava, javnih nabavki i dr. Problemi vezani za radno zakonodavstvo nijesu novina i rekla bih da privreda dosta strpljivo čeka na njihovo rješavanje. Zakon o radu mijenjan više puta, još uvijek je daleko od onoga što je potrebno privredi i poslodavcima. Crnogorski poslodavci ne traže prava koja bi bila na uštrb zaposlenih, već kompromis koji će biti dobar za sve”, kazala je Drakić.

Ona smatra da treba unaprijediti je Zakon o privrednim društvima.

“Uprkos tome što je u najvećoj mjeri harmonizovan sa pravnom tekovinom, u praksi je prilikom implementacije pokazao niz ograničenja. Ona se uglavnom tiču nedovoljne normiranosti pojedinih oblasti, prvenstveno u dijelu društava sa ograničenom odgovornošću, ali i pitanja vezanih za registraciju i način funkcionisanja CRPS”, navodi Drakić.

Smatra da je najveći potencijal za kreiranje održivijeg rasta prepoznat u sektorima poljoprivrede, energetike, turizma i informaciono – komunikacionih tehnologija, te okretanju zelenim načinima poslovanja.

“Ulaganja u sektor poljoprivrede, edukacija, podrška u implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta imaće pozitivne efekte u srednjoročnom periodu u dijelu supstitucije uvoza hrane. Neophodno je jačati domaću proizvodnju, promovisati je i afirmisati na dobro osmišljen način. To je još jedan od zadataka koji podrazumijeva naše čvrsto partnerstvo. Takođe, energetski sektor ima potencijal da u dugom roku bude nosilac ekonomskog rasta i značajno doprinese stabilnosti javnih finansija. U tu funkciju treba staviti sve raspoložive obnovljive izvore energije, vodeći računa o očuvanju ekološke i ekonomske ravnoteže koja je temelj odgovornog upravljanja resursima”, navodi Drakić.

Uz ovo, ulaganja u ICT sektor, podsticanje inovacija i usmjerenost ka digitalnoj transformaciji nameću se kao važno opredjeljenje.

“Prednost industrije informacionih tehnologija, koja se ogleda u njenoj fleksibilnosti, treba iskoristiti. Osnažen IT sektor treba da bude i okosnica procesa digitalne transformacije cjelokupne privrede, čija hitnost i neophodnost više nijesu upitne. Ipak digitalna transformacija privrede, zavisi od niza preduslova i faktora, kompleksan je proces koji traži učenje i posvećenost, a i digitalizovanu javnu upravu”, ističe Drakić.

Ona se u par rečenica osvrnula i na važnost zelene i cirkularne ekonomije koje su na svjetskom i evropskom nivou prepoznate kao put oporavka.

“Privredna komora kao odgovorna asocijacija koja nastoji da promišlja dalekosežnije, otpočela je izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji. U tome imamo podršku UNDP i međunarodnih eksperata. Raduje da će ovaj dokument biti korišten kao temelj pri donošenju Strategije cirkularne ekonomije, čija je finalizacija planirana za poslednji kvartal naredne godine”, navodi Drakić.

Direktor kompanije Voli Dragan Bokan ističe da je ta kompanija u zadnjih osam godina investirala preko 110 miliona eura, što je generisalo preko 1.000 radnih mjesta.

S.Đukanović