Vlada dva mjeseca kasni sa novim ograničavanjem cijena

Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon što je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene“, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo, piše Pobjeda.

Da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, Pobjeda odgovore nije dobila. U više navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.

Inflacija

U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo počele da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godišnja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potrošačke cijene u junu više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

“Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto”, pokazuju podaci Monstata.

Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku viša za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smještaja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.

To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković, bilo i za očekivati.

“Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potrošačkog modela, što smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto”, ukazuje Mulešković.

Kataloške akcije

U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,kataloške“ akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene“ ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.

“Jasno je da ništa od onog što je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge”, ističe Mulešković.

Pretpostavlja da i sama vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su naše politike uglavnom orijentisane na potrošnju, od čega zavise javne finansije.

“Pitanje je koliko je uopšte u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija”, smatra Mulešković.

Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali naglašava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.

“Umjesto dugoročnih mjera podrške privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali troškovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana”, zaključuje Mulešković.

Sindikalna korpa

Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potrošačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, skuplja za 140 eura.

“Sada već sedma sindikalna potrošačka korpa (SPK) koju radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija troškova, od kojih najveću stavku obuhvataju troškovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, što predstavlja povećanje ove kategorije troškova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine”, kazali su Pobjedi iz USSCG.

Naglašavaju da je akcija ,,Limitirane cijene“ obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu prošle godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK.

“Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije troškova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti riješiti mjerama poput „Limitiranih cijena“. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podrška najugroženijim kategorijama stanovništva”, rekli su Pobjedi iz USSCG.

Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale mehanizme zaštite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.

“Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na naše tržište, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala tržišna utakmica među trgovinskim lancima”, smatraju u USSCG.

Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.

“Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podršku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje“ cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“”, zaključuju iz USSCG.

Prethodna akcija ,,Limitirane cijene“ startovala je 6. septembra prošle godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine.

Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno više od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda.