Crna Gora je ispunjavanjem uslova za početak implementacije IPARD II programa dobila ovlašćenje za upravljanje sa 39 miliona eura evropskih sredstava, što će uz učešće iz nacionalnog budžeta iznositi ukupno 87 miliona eura, saopštio je resorni ministar Milutin Simović.
„Ta sredstva omogućiće poljoprivrednim proizvođačima da povećaju konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, a prerađivačkim kapacitetima da investiraju u unaprijeđenje proizvodnje i uspostavljanje evropskih standarda bezbjednosti hrane“, kazao je Simović u Berlinu, na Globalnom forumu za hranu i poljoprivredu.

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je saopšteno da je Simović najavio da će uskoro biti objavljeni javni pozivi u okviru tog programa.
On je, prilikom obraćanja kolegama iz zemalja Zapadnog Balkana, rekao da je Crna Gora otvorila sva tri pregovaračka poglavlja, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane i ribarstvo.
„Sada treba naporno i odgovorno raditi na ispunjavanju završnih mjerila“, poručio je Simović.

On je, govoreći o evropskoj integraciji sektora poljoprivrede, saopštio da je za zemlje Zapadnog Balkana važan izazov proces usaglašavanja sa Zajedničkom evropskom poljoprivrednom politikom.
“Taj cilj je utoliko veći, jer se prilagođavaju pokretnom cilju”, rekao je Simović.
On je naveo da očekuje da će reforma Zajedničke poljoprivredne politike, koja je trenutno u fazi redizajniranja, dati odgovore za suštinske potrebe poljoprivrednih sektora i država Zapadnog Balkana.
Njemački ministar poljoprivrede i član Bundestaga, Christian Schmidt, saopštio je da će se prilikom redizajniranja Zajedničke poljoprivredne politike Njemačka zalagati da se obezbijedi dijalog sa državama kandidatima, kako bi se uvažile njihove potrebe za razvojem poljoprivrede i ruralnih područja, uz specifičnosti poljoprivrednih sektora tih zemalja.

Schmidt je pokazao posebnu senzibilnost prema potrebi očuvanja strkturnih specifičnosti poljoprivrede zemalja Zapadnog Balkana, kao što su mala gazdinstva, kojima treba pomoći da bi postala konkuretna i održiva i nakon ulaska u Evropsku uniju (EU).
Simović je ocijenio da je proces pristupanja EU, nakon ulaska u NATO, strateški cilj Crne Gore i da je Vlada čvrsto opredijeljena za ispunjavanje svih obaveza na putu ka članstvu.
On je ocijenio da je Crna Gora u procesu pristupanja EU već napravila značajne iskorake i da se raduje integracionim iskoracima i uspjesima, koje na evropskom putu ostvaruju sve države regiona.

„Evropa je interes i potreba naših država, ali će sa nama Evropa biti još snažnija i još konkurentnija“, poručio je Simović na okruglom stolu Poljoprivreda i ruralni razvoj na Zapadnom Balkanu.
On je naveo da će Crna Gora, kao i ostale države Zapadnog Balkana, u bogati evropski mozaik unijeti tradiciju, kulturu, autohtone proizvode, očuvane prirodne resurse i bogati biodiverzitet.
„Unijećemo energiju i želju za napretkom i zajedništvom. Zbog toga smo uvjereni da su Crna Gora i region Zapadnog Balkana potreba EU, i da će predstavljati njen dodatni kvalitet i snagu“, kazao je Simović.
Crna Gora je, kako je dodao, jasno izabrala svoj put koji podrazumijeva dostizanje evropskih standarda u sektoru poljoprivrede i evropskog kvaliteta života u ruralnim područjima.
Simović je naveo i da je Crna Gora spremna da sa državama koje su u fazi pripreme struktura, podijeli iskustva i pomogne im u bržem dostizanju ciljeva od interesa za njihove farmere i ukupne sektore poljoprivrede.
Organizatori i učesnici skupa podržali su inicijativu Crne Gore da se u narednom periodu otvorenije razgovara o necarinskim barijerama u regionalnoj trgovini.
Že.B.




Primarni cilj Crne Gore bi trebalo da bude unaprijeđenje životnog standarda građana Crne Gore a životni standard se ne ogleda samo u povećanju plata, a tek sekundarni cilj da bude ulazak u Evropsku uniju. Logično kroz usaglašavanje evropske regulative se poboljšava standard građana ali ne treba po svaku cijenu slijediti Evropsku uniju jer neke zakone koji vladaju u Evropskoj uniji… Više »