Vlada Crne Gore izdvojila je u četvrtak 100.000 eura za reviziju Prostornog plana Crne Gore. Radi ostvarenja tog cilja formirala je Savjet za reviziju Prostornog plana i za predsjednika tog tijela postavila Sašu Karajovića, diplomiranog prostornog planera.
Prema odluci Vlade, Savjet za reviziju Prostornog plana Crne Gore ima ukupno 45 članova i ima prava na naknadu od 100.000 eura. Trenutno je važeći Prostorni plan do 2020. odine, a u izradi je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji će biti predmet revizije.
Vlada Crne Gore je u januaru pokrenula proces izrade Prostornog plana do 2040. godine, donošenjem odluke o izboru rukovodilaca za izradu tog strateškog dokumenta.
Za šeficu izrade novog Prostornog plana određena je Svetlana Jovanović, diplomirana prostorna planerka. Vlada je odredila da će zbirna naknada za Jovanović i njen stručni tim iznositi ukupno pola miliona eura, s tim da će se pojedinačne naknade za rukovodioca izrade, odnosno članove tima, definisati Ministarstvo održivog razvoja posebnim ugovorom.
Novim Zakonom o planiranju prostora, Crna Gora će osim Prostornog plana dobiti i Plan generalne regulacije (u fazi izrade je) i njima će biti poništeni svi do sada doneseni prostorni planovi na različitim nivoima, uključujući i one posebne namjene za zaštićene oblasti.
U Programskom zadatku za Prostorni plan do 2040, Vlada je jasno navela da je prostor, „jedan od najvažnijih resursa Crne Gore”, i kao takav je „osnova za cjelokupni razvoj države, jačanje suštinske osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta”
Takođe, „regionalne posebnosti su osnova za postizanje lokalnog, regionalnog i međunarodnog identiteta Crne Gore”.
Vizija prostornog razvoja, kako se navodi u Programskom zadatku, mora slijediti viziju održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine iskazanu u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja.
Tu viziju čini deset ključnih elemenata, od kojih je najvažniji da je Crna Gora ekološka država u kojoj je ostvaren sklad tradicionalnog načina života čovjeka i njegovog prirodnog okruženja.
„U kojoj je životna sredina zdrava a vrijednosti biodiverziteta voda, mora, vazduha, zemljišta, prostora kao i vrijednosti ostalih prirodnih resursa, unaprijeđene i sačuvane za generacije koje dolaze”, podsjeća se u Zadatku.
Takođe, do 2030. godine nivo emisija gasova s efektom staklene bašte smanjuje se za 30 odsto u odnosu na 1990. godinu.
Od Plana se očekuje da pruži okvir za prostorni razvoj teritorije Crne Gore sa ciljem ublažavanja regionalnih nejednakosti u ekonomskom i društvenom razvoju.
U zadatku se, između ostalog, potencira i racionalno korišćenje prirodnih resursa kroz ograničenje proširivanja građevinskog zemljišta na najmanju moguću mjeru, ali i kroz održavanje proizvodnog potencijala zemljišta za raznovrsne oblike poljoprivredne proizvodnje, a naročito za tzv. zdravu hranu.
Predlaže se i racionalna upotreba prostora za urbanizaciju i kontrolu i ograničavanje intenzivnijeg širenja urbanih područja i „uravnotežena i razumna eksploatacija mineralnih sirovina, uz primjenu propisanih mjera prostorne i ekološke zaštite”
Plan mora da obezbijedi strateški okvir za opšti prostorni razvoj Crne Gore do 2040. godine i da stvori jasno definisane koridore po kojima se moraju kretati sektorsko planiranje i detaljnije prostorno planiranje, koje će biti sprovedeno kroz izradu plana nižeg reda Plana generalne regulacije.
Prostorni plan mora dati smjernice i preporuke za realizaciju potrebnih institucionalnih usaglašavanja, dalja konceptualna i zakonska razjašnjenja i promociju neophodnih javnih investicija kako bi se postigla realizacija definisanih ciljeva.
Sama realizacija zavisi od sektorskih i lokalnih vlasti i biće predmet dalje planske razrade kroz regulacioni planski dokument nižeg reda.
Prema Lisabonskom ugovoru, prostorne politike postale su zajednička nadležnost zemalja članica i Evropske komisije, što treba imati u vidu prilikom izrade ovog strateškog planskog dokumenta.
“Opšta struktura i strategija uravnoteženog prostornog razvoja mora se bazirati na dva stuba koja se čine suprotstavljenim, ali u stvari definišu samo različite zahtjeve istog procesa”, zaključuje se u Programskom zadatku.
Kako li se male hidroelektrane uklapaju o očuvanje prirode i biodiverziteta baš me zanima
Regulacioni plan, prostorni plan, urbanistički plan, DUP, GUP… Dok se sve to napravi i reviduje, sve će biti izgrađeno, pa će iću nova legalizacija. Život teče nezavisno od papire. Ne može biti da je teže crtati nego graditi. Prije će biti da se radi na platu, a ne na učinak. Što duže, to bolje!