Radovi na vjetroelektranama na brdu Krnovo kod Nikšića, koji predstavljaju uvod u puštanje vjetroparka u probni rad, uveliko su u toku. Kako saznaju DN, do sada je pod napon pušteno ukupno 12 vjetrogeneratora, odnosno po dva generatora u jednom danu.
Ovakvom dinamikom svaki generator će biti istestiran do kraja sljedeće sedmice, kada je planirano puštanje u probni rad kompletnog vjetroparka.
Očekivani period probnog rada je, prema saznanjima Dnevnih novina, maksimalno četiri mjeseca. Pojedinačnom puštanju u rad vjetrogeneratora prethodilo je stavljanje po napon dvije trafostanice i dva dalekovoda, i to TS Brezna i TS Krnovo, odnosno DV 110 kV Kličevo-Brezna i DV 2×110 kV Brzena-Krnovo.
Puštanjem u rad 26 vjetroelektrana, koliko ih je postavljeno na Krnovu, Crna Gora će postati prva država u regionu u kojoj je na jednom mjestu postavljeno više od 20 vjetrogeneratora.
Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati.
Vjetroelektrane su postavljene na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi. Njihovim puštanjem u rad doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.
Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Zastupnik za izgradnju je bila novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz EBRD, i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska Investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje, Proparco.
Kako je ranije saopšteno iz Akuo energy-ja, ta kompanija je zainteresovana i za projekat “Krnovo 2”, koji bi podrazumijevao postavljanje novih vjetroelektrana na istoimenom brdu kod Nikšića.
“Vidjećemo šta će biti s tim, da ne prejudiciramo. Za sada je najvažnije da smo mi ovaj prvi projekat uspješno završili. Nakon puštanja u rad vjetroelektrane će moći da napajaju 50.000 domaćinstava. Međutim, za razliku od solarnih panela koji pune baterije, kod vjetroelektrana tek kada vjetar počne da duva direktno se u mrežu ubacuje energija”, kazali su nedavno u kompaniji Akuo energy
Projekat na Krnovu postao je i turistički aktuelan. S obzirom da su ovo prve vjetroelektrane u Crnoj Gori često se dešava da građani samoinicijativno obilaze vjetropark na Krnovu, a tokom prošle godine je čak jedan bračni par izgovorio sudbonosno DA na tom mjestu. Prema svim svjetskim analizama vjetroelektrane namaju nijedan štetni uticaj na turizam neke države, već je u nekim mjestima zabilježen porast broja turista koji obilaze lokalitete na kojima su postavljene.
Državno zemljište dato u zakup na 20 godina
Izgradnja vjetroelektrana na Krnovu prva je investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine. Ugovorom, državno zemljište na brdu Krnovo dato je u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.
Država se ugovorom obavezala da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu. Planirana srednja vrijednost godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo je od 200 do 230 gigavat sati, pa bi godišnja subvencija vlasnicima vjetroelektrana bila oko 12 miliona eura.
Na brdu Možura kod Bara biće montirane 23 vjetroelektrane
Uporedo sa projektom na Krnovu, realizuje se, istina slabijom dinamikom, slična investicija i na brdu Možura između Bara i Ulcinja. Na Možuri je planirana gradnja 23 vjetroelektrane manje snage, a ukupna investicija je procijenjan na oko 40 miliona eura.
Investitor je državna kompanija sa Malte Enemalta plc koja je dostavila bankarsku garanciju na iznos od 1,5 miliona eura. Ova kompanija je javno akcionarsko društvo, čija je osnovna
djelatnost proizvodnja, uvoz, distribucija i snabdjevanje električnom energijom krajnjih kupaca, kao i uvoz i distribucija naftnih derivata, koja ima 1.500 zaposlenih i igra značajnu ulogu u ekonomskom razvoju Malte. Većinski vlasnik ove kompanije je Vlada Malte, a 33 odsto akcijskog kapitala posjeduje kompanija Shangai Electric Power (SEP) proizvođač struje i podružnica kompanije China Power Investments čiji je rejting označen sa AAA.
U kompaniju Port of Adria stigli su početkom juna 2016. brodovi sa teretom za projekat na Krnovu. Neki elementi vjetroelektrana su dugački do 50 metara i teški 83 tone, pa se transport do Krnova odvijao u kasnim večernjim satima uz veliko policijsko obezbjeđenje
S obzirom da su ovo prve vjetroelektrane u Crnoj Gori često se dešava da građani samoinicijativno obilaze vjetropark na Krnovu, a tokom prošle godine je čak jedan bračni par izgovorio sudbonosno DA na tom mjestu
Dako makar struja bude jeftinija